Home » BALKANS, COMMENTARY » UN Protiv Govora Mržnje

UN Protiv Govora Mržnje

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Piše Erol Avdović (UJEDINJENI NARODI) New York - Najradije bih da o ovome ne govorim i ne pišem, ali profesionalna odgovornost mi nalaže da trebam; zapravo moram. Jer, vrtimo se kao na ringišpilu čiji je čuvar zaspao na poslu. Evo, da pokušam uz što više argumenata.

 

Nema sumnje da je skoro sve što generalni sekretar Ujedinjenih naroda izgovori, ili napiše gotovo sto-posto izbalansirano i pažljivo kalibrirano, da što duže traje. I, da može poslužiti kao jasan putokaz. To posebno važi za ovog devetog po redu – prvog čovjeka UN-a, iskusnog političara Antonia Guterresa. Njegove riječi teško možete kritikovati kao neispravne, ili neodgovorne, još manje kao impulsivne ili površne. Ne. Uvjek je (skoro) sve na pravom mjestu.

 

Sve što Guterres igovori precizna je retorika poput apotekarskog recepta, ili ponekad, onih sičušnih slova “disclamera” (po principu “we told you so” – što na engleskom znači – rekli smo vam na vrijeme; i nismo ništa sakrili od vas). Ipak, preporučujem da dobro  povedete računa o popratnim – često neželjenim posljedicama. Kao i kod uzimanja svakog lijeka.

 

Velike riječi često, čak i bez malih dijela

 

UN Secretary General Antonio Guterres and his spokesperson Stephane Dujarric at the UN Headquarters press conference on 4 February 2020 (Photo by Erol Avdović, Webpublicapress)

UN Secretary General Antonio Guterres and his spokesperson Stephane Dujarric at the UN Headquarters press conference on 4 February 2020 (Photo by Erol Avdović, Webpublicapress)

Ne možete, dakle zanemariti ispravnost Guterresovih riječi. Recimo, onih iz njegove dobro zamišljene, ali nikad do kraja realizirane inicijative protiv govora mržnje. A govor mržnje ostaje jedan od glavnih izvora mnogih naših lokalnih, a onda i globalnih problema.

 

U maju 2019, ovdje u New Yorku generalni sekretar UN-a, gospodin Guterres prilično je pompezno najavio svoju inicijativu protiv govora mržnje. Tada nam je ponudio sasvim realnu “fotografiju” svijeta u kojem živimo. Svidjelo se to nekom ili ne – poput liječnika nam je ispostavio dijagnozu; ili poput onoga ko je zakucao nav rata da nam ispostavi fakturu za naplatu dugova.

 

Sve je on to taksativno lijepo poredao: od uznemirujućeg “podzemlja ksenofobije”, rasizma i netolerancije – do rastućieg antisemitizma, ali i islamofobije i progona kršćana. Ništa Guterres tada nije propustio.

 

Kao da je čak predvidio i eskalaciju govora mržnje u ovim pandemijskim vremenima (COVID-19) o čemu je nedavno opet pričao.

 

Dakako, upozorio je tada, kao što to opravdano radi i sada, kako se “društveni mediji i drugi oblici komunikacije koriste kao “platforme za fanatizam.”

 

Tačno, ali – UN se ne može pohvaliti da je nešto konkretno uradio da taj govor mržnje na Facebooku, Twitteru itd. nekim mjerama, ili kampanjom edukativne emancipacije – umanji, a ponegdje možda i spriječi.

 

Pitanje je dakle do kad ćemo imati generalnog sekretara UN-a koji je više teoretičar, a manje praktičar; više apologeta, nego spiritus movens svjetske diplomatije?

 

Sijanje riječi u vjetar i nova UN mantra 

 

Guterres je često govorio je (opet ispravno) kako se javni diskurs zloupotrebljava radi političke

UN Headquarters in New York at East River (photo by Erol Avdovic - Webpublica UN)

UN Headquarters in New York at East River (photo by Erol Avdovic – Webpublica UN)

koristi i, kako se zapaljivom retorikom stigmatiziraju i dehumaniziraju manjine, migranti, izbjeglice, žene i bilo koji takozvani „drugi“. Ali, ako te riječi aplicirate, recimo na Balkan, malo se šta i skako presporo pomjera oko toga na bolje.

 

Izgleda da UN timovi, koji tamo rade – slabo rade svoj posao po tom pitanju. Ili je, dakle po srijedi da generalni sekretar UN-a sije riječi u vijetar – znajući da ima obavezu sve to reći, ali “nema obavezu” sve to, li bar većinu toga sprovesti u djelo.

 

Ili je u pitanju stara boljka UN-a? Da dobro (pre)plaćeni birokrati Ujedinjenih naroda – na terenu, ipak ne sprovode riječi svoga šefa u djela; dakle, loša kadrovska politika i profesionalna selekcija. O tom se “debatnom UN mentalitetu” već odavno govori.

 

Zapravo, to nadmetanje u velikm riječima bez obaveze izvršenja – prvi bi trebao prekinuti Antonio Guterres. Trebao bi neko istinski pokazati, osječaj odgovornosti, pa čak i o osječanju krivice ili griže savjesti, iako je deficit u svemu tome kod rafiniranih političara gotovo notorna tradicija. No, o tome je potrebno govoriti, iako se u stvarnosti – ti pozivi cinično izjednačavaju s naivnošću. Trebala bi se dakle uspostaviti nova UN mantra: Manje riječi – Više djela.

 

Uzaludni pokušaji koji se moraju nastaviti

 

Koliko god puta, naime pokušate upitati glasnogovornike generalnog sekretara, ovdje u New Yorku, da vam, recimo, objasne zašto se UN ne angažuje da podrži zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, čime bi se značajno dokinuo govor mržnje na prostoru Zapadnog Balkana – dobit ćete (kao i pisac ovih redova – vaš UN reporter) isti odgovor: “UN se ne miješa u zakonodavstvo svojih država članica”.

 

I tako, vaše dodatno insistiranje (follow-up) najčešće nailazi na zid šutnje, ponekad pokušaj spina, ili porozne retorike.

 

A to je zapravo jedan savim nepošten i krajnje neodgovoran pristup, posebno kada se recimo zna

George W. Bush and Kofi Annan in the White House 2008 (UN photo by Eskinder Debebe)

George W. Bush and Kofi Annan in the White House 2008 (UN photo by Eskinder Debebe)

šta se 1995. dogodilo (genocid) u Srebrenici. I kakve su sve propuste napravili upravo ljudi iz UN-a, od onih na terenu (Plavih kaciga) do glavnih rukovodećih ljudi na vrhu UN Sistema ovdje u New Yorku. Onako kako je to prikazano u krajnje pokajničkom izvještaju UN-a o Srebrenici 1999, koga je potpisao tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan. Kasno i uzaludno, rekli bi oni najnepovjerljiviji među nama.

 

U maju 2019. Guterres je rekao, kako zapaljiva retorika bez posljedica “nije izolirana pojava”, niti se radi samo o vokalnim “glasovima nekolicine ljudi na rubu društva”, već je riječ o “mržnji koja prelazi (a ponegdje je već prešla te okvire – op.aut.) u glavni tok (main stream) – i u liberalnim demokratijama i u autoritarnim sistemima.”

 

Zar to nije znak da moramo jasno i glasno prozvati one lidere i iz velikih ii moćnih zemalja koji učestvuju u tom govoru mržnje. A ne samo izreči (tačno) kako se “sa svakom slomljenom normom oslabljuju se stupovi naše zajedničke čovječnosti.”

 

Kršenje normi se nastavlja pod kišobranom UN-a i zato što Ujedinjeni narodi nisu dosljedni u odnosu na izgovoreno. I zato što se, naravno (?!) ne poštuje i krši Povelja UN-a (UN Charter).

Bez Panasee i bez pravih odgovora

 

Dakako, Guterres nema ambicije da ponudi neku UN Panaseu (lijek protiv svih teškoća i bolesti), jer je to nemoguće. Daleko od toga. Ali, ono što nudi često tako načelno zvuči, pa nije dovoljno za akciju. Dosta toga bi se moglo podvući pod znanu birokratsku rubriku “mrtvo slovo na papiru”. Još gore od toga su ranije pomenute — neizgovorene riječi – onda kad treba, koliko treba i u pravom pakovanju. Čitaj – istinske riječi.

 

Postalo je simptomatično za ovog čelnika UN-a koliko on (dakako kao i njegovi prethodnici u većoj, ili manjoj mjeri) izbjegava da se zamjeri velikim silama; ponajprije iz povlaštene skupine P-5, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (Sjedinjene Američke Države, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine). Ali, Guterres ne želi da se zamjeri i nekim drugim velikim i moćnim zemalja (donatora i dobrih platiša UN-a), poput Saudijske Arabije ili zemalja Persijskog zaljeva.

 

US President Donald J. Trump addressing UN General Assembly on 25 September 2018 in New York (UN photo by Cia Pak)

US President Donald J. Trump addressing UN General Assembly on 25 September 2018 in New York (UN photo by Cia Pak)

Nije baš za svjetli primjer, kako se Guterres nije želio zamjeriti minulom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Čak i onda kada je američka javnost precizno – uz dokaze kritikovala bivšeg šefa Bijele kuće zbog zapaljive retorike; načisto, govora mržnje koji je poslužio kao inspiracija za nerede u Washingtonu i napad na Kongres 6.januara 2021.

 

Kada sam nedavno upitao glavnog portparola UN-a Stephanea Dujarrica o tome, bez ikakvog oklijevanja je odbio govoriti o “krivici” ili prozvati imenom Donalda Trumpa.

 

Bivšeg američkog predsjednika nije želio svstati među sijače mržnje.

 

E sad – treba li reči da bi mu vjerovatno bilo lakše izgovoriti riječi kritike na račun nekog afričkog, ili latinsko-američkog političkog lidera, te dakako – opravdano — kontra nekog balkanskog političkog “poglavice”? Ne treba, jer ti odgovori iz centrale UN-a su postali sasvim predvidiovo opće mjesto.

 

Kada sm ga pak upitao – kakvu je (konkretnu) kritiku gospodin Guterres uputio kineskim vlastima zbog masovnog kršenja ljudskih prava Ujgura i, namjerno stavio to pitanje u kontekst početka Guterresove kampanje za drugi mandat, Dujarric iznova nije imao sasvim pšrecizan. Ali je kratko priznao da je Guterresova kampanja uistinu već počela.

 

Kako UN brani Ujgure

 

Na pitanje, da li je njegov šef oko toga (svoje kampanje), već razgovarao s nekim od pet stalnih članica (P-5) Vijeća sigurnosti UN-a, Dujarric je kazao: “Naravno da jeste.” Pojasnio je da je Guterres prvo obavijestio predsjednika Generalne skupštine, a zatim je obavijestio pet stalnih članova Vijeća sigurnosti.

 

A kad je o Ujgurima riječ, spočitao mi glavni portparol UN-a, jer misli da pokušavam “uspostaviti vezu koja ne postoji” – između Guterresove kampanje i njegovog odnosa prema vlastima u Kini, šta generalni sekretar UN-a, misli o patnjama Ujgura “jasno je stavio do znanja kineskim vlastima u brojnim prilikama proteklih godina.”

 

I to je sve što je Dujarric ponudio kao odgovor na pitanje o odnosu Ujedinjenih naroda prema

In Beijing, UN Secretary-General António Guterres meets with Chinese President Xi Jinping. 2018 (UN photo)

In Beijing, UN Secretary-General António Guterres meets with Chinese President Xi Jinping. 2018 (UN photo)

kineskim vlastima zbog svega što se događa Ujgurima.

 

Jednom je Winston Churchil rekao kako je puno lakše braniti čitavo čovječanstvo nego priskočiti u pomoć prvom komšiji kada njegov doma napadnu razbojnici.

 

I o govoru mržnje je lakše govoriti uopćeno.

 

Hitno zaustaviti produženi govor mržnje

 

“U principu, Ujedinjeni narodi moraju se suočiti s govorom mržnje na svakom koraku. Šutnja može signalizirati ravnodušnost prema fanatizmu i netrpeljivosti, čak i kad situacija eskalira, a ranjivi postanu žrtve,” rekao je u maju 2019 upravo Antonio Guterres.

 

Ne treba naravno zaboraviti taj preduboki ocean interneta i socijalnih mreža: Društveni mediji i drugi oblici komunikacije nastavljaju  se koristiti se kao platforme za fanatizam – kroz lažne oblike dezimformacija. Ali i državne propagande.

 

Jer, kako reče Guterres, suočavanje s govorom mržnje također presudno za produbljivanje napretka Ujedinjenih naroda; tako se pomaže u sprečavanju oružanih sukoba, zločina i terorizma, te zaustavljanju nasilja nad ženama i drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. Treba dakle, rekao je, “promovirati mirna, inkluzivn i pravedna društava.”

 

To bi trebalo činiti u Evropi, posebno na njenoj tužnoj balkanskoj periferiji ponegdje spaljenoj,

Secretary General Antonio Guterres press conference on 28 January 2021 - virtual with only 10 UN resident correspondents allowed to attend because of anti pandemic measures - laptop view (Photo Erol Avdovic - WebPublicaPress)

Secretary General Antonio Guterres press conference on 28 January 2021 – virtual with only 10 UN resident correspondents allowed to attend because of anti pandemic measures – laptop view (Photo Erol Avdovic – WebPublicaPress)

upravo zbog produženog govora mržnje. Dakako, u Bosni prije svega.

 

Podsjetio nas je generalni sekretar, opet nominalno – sasvim ispravno, kako Ujedinjen narodi “imaju dugu historiju mobilizacije svijeta protiv mržnje svih vrsta kroz široko djelovanje u odbrani ljudskih prava i unapređenju vladavine zakona.”

 

Ama, bravo, što bi se reklo. Doista, bez ikave šale ili ironije.

 

Od Pekinga do Sarajeva – preko UN-a

 

Još 2019 je Antonio Guterres sugerirao da će njegove riječi poslužiti za izgradnju platforme za uspostavljanje “strategije i akcionog plana”.

 

Ali, nažalost, moramo to priznati, da je taj UN akcioni plan ostao nerealiziran. Čelnici UN-a bi se već jednom, ako im je do toga doista stalo, uvažavajući valjda i bosanske lekcije (1992-1995) – prestati razbacivati riječima i uvesti princip retoričke ekonomičnosti i odgovornosti za  izgovoreno. U protivnom, agonija se samo produžava. Ponegdje čak i produbljuje.

 

Založite se za uspostavu svih prava Ujgurima u Kini gospodine Guterres, javno da svi čujemo vaš

Ban Ki-moon (former UN Secretary General) in Srebrenica - Potočari Memorial 2015 (Credit UN photo)

Ban Ki-moon (former UN Secretary General) in Srebrenica – Potočari Memorial 2015 (Credit UN photo)

poziv Pekingu. Molim vas da se izjasnite i u korist usvajanja zakona u Bosni i Hercegovini — o kažnjavanju negatora i negiranja genocida u ovoj zemlji, onako kako je to užinjeno u Zapadnoj Evropi poslije završetka Drugog svjetskog rata.

 

To je istinska akcija protiv govora mržnje gospodine generalni sekretaru UN-a.

 

*

Short URL: https://webpublicapress.net/?p=33097

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2021 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes