Predsjedništvo u Briselu

SASVIM IZRAVNE PORUKE BEZ OKOLIŠANJA – Čuli smo sasvim direktne poruke, da nijedno riješenje koje dolazi od Međunarodne zajednice – ne može više biti kontra evropskih demokratskih i pravnio-političkih standarda (evropske pravne stečevine), jer to je uostalom kontraproduktivno za geostrateške temelje Evropske unije. Međunarodna zajednica i svi njeni akteri, uključujuči i one koji isturaju visokog predstavnika Christiana Schmidta je naravno ovo čula, i trebala bi djelovati drugačije, kad su reforme u Bosni i Hercegovini u pitanju – ističući prave prioritete (reformu pravosuđa, a ne samo promjenu izbornog zakona).

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović održali su još jedan značajan zajednički sastanak, ovaj put u Briselu, sa čelnicima EU i Savjeta Evrope, Josepom Borrellom i Charles Michelom u srijedu, 15. februara 2023. Željko Koćić je ranije za bh. medije rekao da je sa Borrellom postignut i dogovor da neće biti slanja hrvatskih vojnika  u Bosnu i Hercegovinu.

DOGOVARATI SE MORA, ALI JAČAJUĆI TEMELJE DRŽAVE – Znajući šta o interesu svih građana Bosne i Hercegovine konzistentno govori drugi član Predsjedništva Željko Komšić, te da se ovo odnosi, apsolutno na sve stanovnike naše zemlje u oba bh.entiteta, na stranu politički, pa i stranački interesi – nema razloga da ovakav pristup ne podrži i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanavić, jer ovakav pristup nosi benefite za sve one koji podržavaju EU. Dakako, niko nije naivan da to odmah očekuje (uostalom dat nam je novi termin do oktobra da neke stvari usaglasimo – bar tri ključna reformska zakona od 14 zadatih prioriteta), ali mora se govoriti ispravno – kako jeste. Drugo je pitanje hoće li, ili još bolje – kad će?

POTISNUTI STRANAČKE INTERESE NA PUTU KA E.U. – U političkom i socioekonomskom realmu BiH – ključna će se pitanja dakako morati dosegnuti unutrašnjim dijalogom, prije ili kasnije. I, što je najvažnije sve to, u skladu sa stavovima unutrašnje i vanjske – sigurnosne politike EU, koja je nedavno reafirmirana u Briselu. Oni koji takva – ispravna (postojeća evropska) rješenja prizivaju i bore se za njih u BiH, naravno nisu naivni, već konzistentni borci za bolji život svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira iz kog naroda ti građani dolaze. Zato je važno da se stranački interesi stave u drugi plan, da se značajno potisnu, posebno na međunarodnom planu, na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, jer taj put zahtjeva više od prokazanog političkog populizma i opće deklerativnosti. Izbori su prošli, sada nam valja raditi.