NATO Prioritet za Bosnu

Posted by erolavdo BALKANS, COMMENTARY Thursday, January 19th, 2023

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Piše Erol Avdović - NAKON POZITIVNIH BRISELSKIH SIGNALA – Sada, kad se član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović vratio iz Brisela u Sarajavo sa nekoliko važnih i institucionalno uknjiženih poruka, očito usaglašenih s generalnim sekretarom NATO-a Jens Stoltenbergom – važno je od toga graditi novu, praktičnu domaću političku platformu. I to, kao dodatnu vrijenost pokušati ugraditi u međunarodnu diplomatsku agendu. Nametnuti je ako treba. Posebno, imajući u vidu geopolitički kontekst ukrajinsko-ruskog rata. Uostalom, Bećirović se u glavnom stožeru NATO-a založio za intenziviranje puta BiH u Alijansu. A izrazio je i opredijeljenost, da učini sve u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima, donesenim zakonima, te strateškim odlukama, koje su usvojene uz puni konsenzus svih političkih aktera – da Bosna i Hercegovina postane članicom NATO-a u što kraćem roku. Gotovo, da tu više nema misterije. NATO je za BiH najvažnija međunarodna adresa zbog mnogo znanih razloga.

STRPLJENJE I ISTRAJNOST OKO NATO SAVEZA – U rukama mi je kratka, ali po sveni konkretizirana studija sa znakovitim naslovom: “Strpljenje i istrajnost Bosne i Hercegovine u NATO integracijama – izazovi i prednosti/perspektive” (septembar 2021, na bosanskom i engleskom). Autori su istraživački tim Pravnog instituta Sarajevo /projekt je podržala američka ambasada u Sarajevu u okviru jačanja euroatlanskih reformi u BiH/; studiju potpisuju dr. Sead Turčalo, dr. Muhamed Mujagić, dr. Dijana Gupta i dipl. ecc. Biljana Radunović (recenzenti su akademik Mirko Pejanović i dr. Alija Kozljak). U okviru studije, ovaj tim je, na samo 12 strana fakturisao devet važnih preporuka za NATO i Međunaropdnu zajednicu (MZ) kako bi se taj sjeverotalanski put ubrzao za BiH. Meni se čini najvažnijom preporuka koja predlaže – da “organi NATO-a, u Briselu uzmu veće učešće u integraciji država Zapadnog Balkana (u euroatlanske integracije)”. Važno, s obzirom na toliko puta pominjani novi geopolitički kontekst i jačanje malignog ruskog utjecaja u regionu.

TRAJNO PRISUSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI I DRUGI PRIORITETi – Iz svega se može zaključiti da je NATO prioritet za Bosnu i Hercegovinu. I da bi to trebalo iskristalisati kroz bh. politiku u regionu, tražiti za to podršku u NATO centrali u Briselu i, naravno u drugim centarima moći – zemaljama članica Sjeveroatlanske Vojne Alijanse. Od 12 preporuka domaćim političarima, naravno onim s kojima se može raditi – meni je najinteresantnija preporuka koja kaže, da je “potrebno razmotriti mogućnost NATO-a za uspostavljanjem trajne baze Saveza na prostoru Bosne i Hercegovine”. Odavno nismo čuli takav prijedlog u javnom prostoru, iako se u nekim amaričkim think-tank organizacijama (Atlantic Council) prije desetak godina govorilo o tome.

NATO NIJE SAMO SIGURNOST VEĆ I EKONOMSKI PROSPERITET – Jednako važnom, čini mi se zbirka dokaza, koju ova studija navodi naglašavajući vrijednosnu dimenziju, pored sigurnosog kišobrana kao argumenta za članstvo u NATO-u. Stručni tim iz Sarajeva ističe i ekonomsi faktor uz sve ostalo. Ako Bosna i Hecegovina doista želi strane investicije, poglavito za Zapada (umjesto onih od kojih trenutno vrije bh. javno mnijenje, zbog projekcija o izgradnji aerodroma u Trebinju, ili hidrocentrala na Drini, koje bi finansirala i Srbija) – onda bi svima, čak i “protivnicima” učlanjenja u NATO – svim građanima Bosne i Hercegovinij, taj Savez bio od jednako važne ekonomske koristi. Studija navodi primjere benifita od NATO članstva zemalja na Balkanu i u Evropi.

INVESTICIJE A NE SAMO TOPOVI I RAKETE – Tako je Albanija od kad je ušla u NATO – ostvarila rast investicija od 39 %. Investicije u Bugarskoj su porasle za 47 %, a u Ruminiji, čak 166 % od kako su ove zemlje u NATO-u. Litvanija je ostvarila rast investicija od, čak 289 %,; Estonija 190 % uknjižila novih stranih investicija. Ima još primjera, ali pođimo od ovih brojki, ako se ikako može, a ovo naravno nije naivni vapaj, već poziv za praktičnu akciju, zanemarući dakle idelošku potku. Hajdemo misliti o koristi svima i tako djelovati politički, diplomatski, pa i komunikacijski.

Tweet This Post