Home » BALKANS » Kako Surađivati s Prirodom

Kako Surađivati s Prirodom

Piše Erol Avdović – UN New York - Kad Ujedinjene  nacije pošalju upozorenje zemljama

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

članicama (njih 193) Organizacije čija je centrala ovdje na East Riveru – da se čuvaju ljetnih i svakih drugih požara koje prozrokuje promjenjena globalna klimatska slika – e onda je stvarno dogorjelo do prstiju. Planeta se nastavlja zagrijavati a tu su i dodatne promjenjene navike čovječanstva uključujući i promjenu načina na koji se obrađuje zemljište. I to prema UN-u – nagovještava više šumskih požara. Vatra će znači sve češće izbijati širom svijeta narednih decenija. To će pak, kako to izvještavaju brojne svjetske agencije izazvati dodatno zagađenje dimom – pa se borba između molekula nasušnog kisika i otrvovnog karbona nastavlja.

Kad gori rivjera svi smo krivi

Ili, kako to navodi AP (Associated Press) – bit će tu još i drugih problema sa kojima svjetske vlade nisu spremne da se suoče, citirajući izvještaj Ujedinjenih nacija.

Moglo bi se čak reći da svi imamo neke probleme ili iskustvo s požarima te vrste, bilo da smo stanovnici prozvanih područja ili kao turisti posjećujemo te destinaciji,. Vatra ne bira; sjetimo se devastirajućeg poraza na turskoj rivjeri prošle 2021. godine kada je gorjelo mnogo toga od Bodruma do Amtalije, sve samih bisera Mediterana. UN podsjeća da se sa ovim problemom već dugo susreću zapad Sjedinjenih Američkih Država, sjever Sibira, centralna Indija i istočna Australija. I, naravno lista je duža, jer bi je svako od nas mogao nadopunjavati.

Ali, ovo je doista alarmantno: Prema UN navodima, vjerovatnoća od izbijanja katastrofalnih šumskih požara na globalnom nivou mogla bi porasti za više od 50 posto do kraja 21. stoljeća. Ne zaboravimo da smo jednu ćetvrtinu novog vijeka već skoro proćerdali. A i mi novinari? Evo, ne pamtim kad sam posljednji put posvetio duži tekst klimatskim promjenama, ne samo zato što to nisu “sexy” (interesantne) već su “dosadne” teme. A tako je i sa političarima koji osvajajući i održavajući svoje vlastelniske mandate – jedre uglavnom na vjetrovima populizma. Gakti, naglašavam fakti o klimi – malo koga tangiraju.

Ali, UN je neumoljiv -niko neće biti pošteđen niti će biti sredine za koje se nekad vjerovalo da su zbog svoje izolovanosti sigurne uključujući Arktik. Uostalom pojedini piktoresni ostrvski arhipelazi polako ali sigurno nestaju jer ihrastući oceani potapaju. A to je strašno.

Ko će preuzeti odgovornost

Nadalje, po nomenklaturi UN-a, tropske šume u Indoneziji, kao i južni Amazon, također su suočeni sa porastom opasnosti od požara. A bez Amazona znamo svi i “rain forest – gustih amazonskih šuma nema disanja za planetu. Bez tih planetarnih pluća nema nam života.

Nekontroliranei i razorne požari “postaju očekivani dio sezonskih kalendara u mnogim dijelovima svijeta” rekao je jedan od autora pomenutog UN izvještaja Andrew Sullivan.

Umjesto zaključak koji UN izvještaj zapravo nudi – da neke države previše resursa troše na borbu protiv požara umjesto na prevenciju – sve se svodi na pogrešnu premisu. I na odsustvo filozofije koju znaju svi narodi, kako je bolje spriječiti nego liječiti. Ili, u novim promjenjenim uvjetima života u 21 stoljeću kada se suošavamo s novim pandemijama, distopijskim odgovorom država i vlada, nezvjesnim ishodom sudara demokratije i autokratije, u sklopu narativa uz kojeg smo izrastali kao ljudi i mnogi od nas se formatirali kao profesionalci – mnogo je otvorenih pitanja. Pred nama je dakako izazov da se protiv klimatskih promjena u korist zaštite i našeg okoliša – ne borimo  samo kako nam to birokrati kroje. Već da razmislimo o porijeklu problema i podjelimo odgovornost.

No zato bi trebalo iskritikovati vodeće zemlje svijeta koji su najveći zagađivaći prostora na Planeti na kojoj živimo. Od Kine, Indije, Rusije, do Evrope i Amerike – neko treba razmisliti ne o povratku na staro, jer o je nemoguće, ali bar o nekoj spasonosnoj kvintesenciji minimalima; u kojoj će ljudi manje i racionalno trošiti resurse koji su nam svima dati. Jer, konzumeristički duh i stalna hiperprodukcija radi ekstra profita također je uzrok dolazećih požara. I rasta temperature zemlje za više od nekoliko celzijusa. Pravedno, pametno a ne pohlepno – valja nam živjeti ako želimo pšreživjeti. Pa nam zato trebaju i takvi (novi) društveni sistemi.

Dok gledamo sve te apokaiptične požare, razgovarajući o klimatskim promjenama ponajviše kao dobro plaćeni birokrati UN-a i drugih relevantnih svjetskih institucija, a manje kao pogođeni ljudi – trebamo konačno shvatiti. S prirodom se opet mora početi surađivati. O toj i takvoj “kvintesenciji minimalizma” govorim.

Short URL: https://webpublicapress.net/?p=34432

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2022 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes