Home » UN NEWS » Erol Avdović – Evropska unija i UN Reforme

Erol Avdović – Evropska unija i UN Reforme

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Erol Avdović (WPP New York photo 2020)

Komentar Erol Avdović (WebPublicaPress – New York) – Nedavno glasanje u Prlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope pokazalo je da Evropska unija (EU) ne samo shvata težinu riječi consensus, koja je postala njen demokratski amblem u Briselu, ali i šire, već da je spremna evoulirati usvajajući instrument kvalificirane većine. Jer, to naprosto nalaže situacija zbog ruskog rata koji se nastavlja protiv Ukrajine. A konsensusom se ne može puno toga postić. EU je odmakla od svojih početaka i kad je u pitanju odnos prema najvećoj ii najvažnijoj mulilateralnoj organizaciji na svjetu – Ujedinjenim nacijama. Ali, čini se da EU još uvjek romantizira svoju kolektivnu ulogu u Ujedinjenim nacijama.

 

Znakovito – Velika Britanija nije više uz EU

 

Iako ne po prvi put, u EU Parlamentu se čulo kako bi Evropska unija trebala dobiti stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC – United Nations Security Council). To bi, čulo se – bolje unaprijedilo interese EU u svijetu, ali i ojačalo zaštitu ljudskih prava na svim merdijanima. Doprinjelo bi miru i sigurnosti i multilateralnom poredku – o kojem često kao nasušnoj potrebi govori generalni sekretar UN-a Antonio Guterres. No, ipak je vidljivo da se radi o ogoljelim geostrateškim interesima, koji predpostavljaju ii ekonomsko rivalstvo s obje strane Atlantika. Iako, naravno o tome u UN-u niko otvoreno ne govori. To je rezervirano za “brain storming” sesije u američkim i evropskim think-tank organizacijama.

 

UN Building from the East River (Photo by Erol Avdovic, WebPublicaPress 2019)

UN Building from the East River (Photo by Erol Avdovic, WebPublicaPress 2019)

No, teško je povjerovati da će EU uspjeti u osvajanju tog stalnog mjesta u UNSC. Između ostalog i zato, jer jednostavno – gotovo sve reforme UN-a su zakočene, čak zanrznute – tako da je ona najvažnija i najteža – reforma Vijeća sigurnosti, već u startu, kažu eksperti – osuđena na propast. Izvjesno je predpostaviti da će se ulasku, ili dobijanju stalnog mjesta u Vijeću sigurnosti snažno usprotiviti Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK – United Kingdom). Logično, jer UK je s BREXIT-om definitivno napustila do rata u Ukrajini skoro komformistički mirnu briselsku birokratsku luku, svrstajući se uz SAD iz strateških razloga.

 

Uostalom, jedan od argumenata protiv stalnog mjesta za Evropsku uniju u Vijeću sigurnosti bi mogla biti činjenica da je Francuska (dio EU) stalna članiva tzv “P-5” (Permanent five) s pravom veta – uz SAD, Veliku Britaniju, Rusiju i Kinu. London uz Washington neće biti blagonaklon prema tome – uveliko se šuška u diplomatskim krugovima na East Riveru.

 

Veliki se na veliko opiru

 

Godinama su napori u reformi Vijeća sigurnosti bili usredsređeni na proširenje broja stalnih mjesta na zemlje kao što su Nemačka, Japan (dvije najveća gubitnice iz Drugog svjetskog rata, što je bila etiketa koje su se jedva oslobodile), Indija, Brazil i (bar). Usto, i dvie afričke zemlje tražile su svoje stalno mjesto pd suncem u Vijeću sigurnosti UN-a. Ali, čak i da je to bio donekle pogrešan pristup, malo je izvjesno da bi neki drugi prijedlog prošao. Bilo je nekoliko prijedloga za reforme Vijeća ali ono što se sviđalo jednima, nije valjalo drugima. I tako se napor za reforme pretvorio u “rat svih protiv svih” (Omni Bellum Contra Omni) pri čemu su svi aspiranti ostali bez šanse da dobiju stalno mjesto. Cinici tvrde, da su P-5 u Washingtonu, Londonu, Parizu, Moskvi i Pekingu zbog toga više bile sretni nego obrnuto.

 

Koja je reforma UN-a najbolja

 

US president Joe Biden meets UN Secretary General Antonio Guterres - fully masked; COVID is around at 76th General UN Assembly in New York 21 September 2021 (Courtesy photo for education only)

US president Joe Biden meets UN Secretary General Antonio Guterres – fully masked; COVID is around at 76th General UN Assembly in New York 21 September 2021 (Courtesy photo for education only)

Dakako, možda je u Vijeću sigurnosti trebalo prvo raditi na reformi ukidanja prava na veto, tomneshvatljivo nedemokratskom instrument koji još opstaje iako se mnogi kunu na demokratiju. Već skoro osam decenija – od kad su Ujedinjene nacije osnovane (1945), veto je u UN sinonim autokratije, iako Svjetska organizajija UN-a počiva na fundamentima demokratije i ljudskih prava. Ali, eto – debata oko reformi se nastavlja, unatoč skepticima poput pisca ovih redova.

 

U međuvremenu, EU ima status stalnog posmatrača u UN-u bez prava glasa – i mnogi izgleda vjeruju da je “to dovoljno” Evropljanima. Istina je i da je EU više puta imala centralnu ulogu u koordinaciji delegacija država članica UN-a. Eksperti navode, a to su upozorenja još prije rata protiv Ukrajine -  kako bi zbog sve nestabilnije međunarodne klime u kojoj su multilateralizam i međunarodni poredak zasnovan na znanim pravilima međunarodnog parava – uveliko ugroženi, “EU trebala imati mjesto za stolom globalnog upravljanja sigurnošću u skladu sa svojom težnjom za većom strateškom autonomijom.”

 

To je onomad (u januaru 2023) afirmirala Paramentarna skupština Vijeća Evrope navodeći, da treba jačati EU autonomiju u okviru NATO sigurnosog kišbrana ne oslanjajući se samo na zaštitu Sjedinjenih Američkih Država. Dodali su da treba ojačati tržišnu neovisnost EU prema Kini. Na dnevnom je redu i neovisnost prema ruskoj energiji, što Evropi uz koordinranu akciju njenih članova sve više uspjeva.

 

Američka šutnja i ciljane reforme

 

U isto vrijeme, indikativna je američka šutnja oko evropskih želja prema UN-u – da se dobije stalno mjesto za EU u Vijeću sigurnosti UN-a. Amerikanci deklerativno ostaju za sveobuhvatnu reformu sistema UN; načelno to obuhvata i proširenje članstva, i bar onako kako se u Briselu sklapa taj mozaik – Washington je također za veću ulogu EU oko globalnog demokratsko učešća u UN institucijama. To uključuje i Parlamentarnu skupštinu Ujedinjenih nacija. Svi zapravo govore, kako hladnoratovski ustrojeno Vijeće sigurnosti UN-a godinama parališe najveći svjetski forum za donošenje odluka o međunarodnoj sigurnosti. Ali nedovoljno se čini da se izađe iz tog začaranog kruga.

 

Ponajviše zbog rata u Ukrajini, ali i zbog drugih pitanja koja se očituju zloupotrebom veta u UN-u,

UN General Assembly ready to vote to condemn Russia's attempts to anent parts of Ukraine, New York, UN 12 October 2022 (UN webcast photo by E. Avdovic)

UN General Assembly ready to vote to condemn Russia’s attempts to anent parts of Ukraine, New York, UN 12 October 2022 (UN webcast photo by E. Avdovic)

često – udruženo od strane Rusije i Kine – Amerikanci su inicirali promjenu, da se upotreba veta u Vijeću sigurnosti ograniči, te da se glasanje prebacuje na Generalnu skupšrinu UN-a kada su u pitanju globalna sigurnosna pitanja. Jer, svijet ne bi smio postati taoc, ili žrtva rusko-kineske veto politike u UN-u. Ali, taj američki prijedlog još nije zaživjeo u UN-u. I ne zna se kada će? I hoće li uopće?

 

UN tek treba preživjeti test novog vremena

 

Ne igleda realnim čak ni “reforma” po kojoj bi se službeni Pariz saglasio s Briselom, da se stalna stolica Frncuske u Vijeću sigurnosti UN-a  dodjelila Evropskoj uniji. Raspoloženje nije baš preveliko oko toga. A tu je i jedno drugo pozitivno iskustvo koji ne ide u prilog razmi9šljanjima o ovakvoj evropskoj rokadi u Ujedinjenim nacijama. Naime, Njemačka koja pored Italije odavno ima najizraženije ambicije za stalno mjesto u najvažnijem UN Vijeću odlično surađuje s Fnacuskom: Njemačka, kao i druge evropske zemlje više su puta na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a osvajai nestalno dvogodišnje članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a. I tada su Francuzi nesebično, transparentno i bratski uskakali da pomognu Nijemcima u UN-u – navodeći kako su njihove odluke zajedničke – usko usaglašene u Berlinu ii Parizu. Što znači da ove dvije evropske zemlje mogu uspješno braniti interese jednih prema drugima, što uključuje i druge zemlje članiceEU. Zapravo, Berlin i Pariz su pokazali kako na djelu izgleda suradnja ove dvije države u najvažnijem forumu UN-a – efikasno i prilično jednbostavno.

 

UN Security Council emergency meeting on Ukraine 21 February 2022 (Photo by Erol Avdovic - UN Webcast)

UN Security Council emergency meeting on Ukraine 21 February 2022 (Photo by Erol Avdovic – UN Webcast)

Kao neko, ko je u proteklih 30 godina reporterskog rada u centrali UN-a na East Riveru, ovdje u New Yorku gledao i izvještavao o mnogim pokušajima (zapravo samo ekstenzivnim debatama) – sumnjam da će EU dobiti stalno mjesto u Vijeću sigurnosti u UN-u. To izgleda manje moguže od eventualnog katastrofalnog epiloga ruskoog rata protiv Ukrajine, pri čemu bi Ruska Federacija – mogla prije izgubiiti stalno mjesto, prije nego što EU takvo mjesto dobije u Vijeću sigurnosti UN-a.  Neke zemlje članice UN-a već tražile da se Rusija protjera iz Vijeća sigurnosti i zato što ova zemlja nije “prava sljednica” SSSR-a, koji je bio među osnivačima UN-a. U međuvremenu, Ujedinjene nacije kao takva amorfna institucionalna struktura treba preživjeti test vremena koje je pred nama. Treba imati na umu i šta se dogodilo s Ligom naroda (1920-1946) odmah nakon okončanja Drugog svjetskog rata. A to je sudbina koju niko od nas ne priželjkuje UN-u

Short URL: https://webpublicapress.net/?p=34904

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2023 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes