propecia yahoo answers

Home » INTERVIEW » Visoki Predstavnik Valentin Inzko – Ne osvrćem se na paralelne izvještaje UN-u

Visoki Predstavnik Valentin Inzko – Ne osvrćem se na paralelne izvještaje UN-u

alentin Inzko, High Representative for Bosnia and Herzegovina, briefs the Security Council on the situation in that country. 18 May 2017, UN, New York (UN Photo by Manuel Elias)

alentin Inzko, High Representative for Bosnia and Herzegovina, briefs the Security Council on the situation in that country. New York (UN Photo by Manuel Elias)

Razgovarao: Erol Avdović – Odmah nakon je u Ujedinjenim narodima podnio svoj, 18. po redu redovni polugodišnji izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini, od visoki predstavnik dao je ekskluzivni intervju za “Dnevni avaz”. Valentin Incko (Inzko) poručio je iz Njujorka da politički akteri u Bosni i Hercegovini trebaju što prije formirati vlade na svim nivoima, te da mogući koalicioni partneri trebaju objektivno procjeniti šta su dosadašnje vlasti na čelu sa SDA uradile u proteklih više od dvije dekade. Posebno je istaknuo stav zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a, koje drže, da još nije kucnuo čas za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Incko je za Avaz govorio i svojim sastancima u Vašingtonu s predstavnicima Trampove administracije, ali i o ruskom utjecaju u BiH.

Ranije je visoki predstavnik koji u UN-u uživa vusoki ugled rekao kako se već

Ambassador of Bosnia and Herzegovina to United Nations  presents credentials to UN Secretary General on August 3 - 2018 (UN Photo Evan Schneider)

Ambassador of Bosnia and Herzegovina to United Nations presents credentials to UN Secretary General on August 3 – 2018 (UN Photo Evan Schneider)

ne osvršće na paralelna izvješća iz manjeg bh. entiteta koje u UN na adresu generalnog sekretara Antonia Gutereša (Guterres) čalju predstavnici RS-a. Samo ona izvješća koja u UN stižu zvaničnim diplomatskim kanalima – preko Misije Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima u New Yorku – u uzumaju se u obzir na razmatranje, ponovio je jedan bh.diplata u neovisnom razgovoru poslije ivog intervjua. Zato Inzko ima pravo što se boraveći u UN-u nije osvrnuo na novi paralelni izvještaj o stanju u BiH koji je poslat iz Banja Luke, a ne iz Sarajeva.

 

Tokom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a bilo je jasno da je rezultat 14:1 u Vašu korist, jer podržale su Vas sve zemlje uključujući i Kinu koja ovog mjeseca predsjedavajuća. Zašto je Moskva toliko protiv nastavka vašeg angažmana u BiH?

 

- Pa to bi ste trebali pitati Ruse, a ne mene. Njihov je osjećaj da sam ja pristrasan i da sam protiv Srba u Bosni, što to je čisti nosens. Ja sam samo protiv svih onih, koji krše Dejton. To znači i protiv onih koji osporavaju da se u Srebrenici dogodi genocid. Upravo sam u Vijeću sigurnosti rekao, da su oni koji osporavaju presude Haškog Tribunala (ICTY) za zločine počinjene u bišoj Jugoslaviji, kojeg je osnovao ovaj organ UN-a – u suštini protiv Vijeća sigurnosti UN-a. Vidjeli ste, mnogo je država izrazilo zabrinutost zbog povlačenja izvještaja o Srebrenici od strane RS-a. Iskoristio sam priliku i u UN-u istako da Srbija, za razliku od RS-a nije povukla žaljenje koje je oko toga usvojila srbijanska Skupština. To je iz vremena predsjednika (Borisa), kada su u Beogradu prihvaćene odluke medjunarodnih institucija i ICTY-a o Srebrenici. Očito da sada imamo razmimoilaženje izmedju Banja Luke i Beograda.

 

Hrvatsko pitanje

 

Kad govorimo o zaostajanju vladavine prava, šta je, poslije Vaših deset godina u Sarajevu, pored ostalog i pokraj notornog pitanja ratnih zločina – još važno u BiH?

 

- Govorimo o širem kontekstu važnosti vladavine prava. Mnogo toga je važno, a tu je svakako i neprovodjenje izbora u Mostaru, od 2008.godine naovamo. O tome sam konkretno govorio u UN-u; o “slučaju Ljubić” i neprovodjenju odluke “Sejdić-Finci”, evo već devet godina. Na kraju krajeva, važno je govoriti o statusu Srba u nekim kantonima s hrvatskom većinom. Mada su ovih dana podigli zlatni krst na svoju crkvu u Mostaru, oni nemaju adekvatan status i ne postoje u ustavu. A to je doista neprihvatljivo.

 

Kako možete moderirati ili motivirati da se neprihvatljivo stanje, koje u Mostaru traje od protjerivanja Hansa Košnika (1996) konačno odmrze? 

 

- Ovih dana ću imati konsultacije u okviru PIK-a (Vijeće za implementaciju

Valentin Inzko (Courtesy photo - OHR)

Valentin Inzko (Courtesy photo – OHR)

mira u BiH), uključujući i jedan veliki sastanak na nivou političkih direktora. Pokrenut ću to pitanje – i vidjet ću kakvo je raspoloženje. Naravno, lično sam spreman biti opet medijator u Mostaru. Ali tu mora postojati i neka osnovna spremnost tamošnjih političkih stranaka. Samo da podsjetim da smo mi imali oko 100 sastanaka prije nekoliko godina o tome…

 

Znači, Mostar se ponovo uspinje na vrh dnevnog reda?

 

- Mislim da Mostar treba da dodje na dnevni red poslije konsultacija sa medjunarodnom zajednicom. Imam osjećaj i da gradjani Mostara očekuju da se nešto dogodi, pošto je njima, kao rijetko gdje drugdje, već deset godina otudjeno pravo da biraju svoje predstavnike. Tako da, sada imate situaciju, da su gospodin Ljubić i još jedna osoba – specijalista za finansije u posljednjih deset godina podjelili oko 600 miliona maraka (KM), a da nema Gradskog vijeća (Mostara) koje bi to trebalo kontrolisati.

 

Je li vi to kritikujete HDZ, uključujuči i gospodina Čovića, zbog postizbornih blokada?

 

- Ja gospodina Ljubića ne kritikujem, ali činjenica je da on, koji je Hrvat, a mislim da je pomenuti finasijski ekspert Bošnjak zajedno s njim podjelio 600 miliona, a normalno je da svaki novac koji se podjeli ima kontrolu. Ponavljam – kontrola to je Gradsko vijeće.

 

Brzo formirati vlast

 

Rekli ste i da niko nema pravo blokirati postizborni politički process u BiH; na koga ste konkretno mislili?

 

- Mislio sam na one koji sada kažu da treba rješiti sve probleme, pa onda formirati vlade. No problema ima previše i nije to samo Mostar koga sam u UN-u pomenuo. Mogli bi smo govoriti i o hercegovačko-neretvanskom kantonu, zatim o centralno-bosanskom kantonu, ali i o Domu naroda u BiH i naravno o Predsjedništvu BiH… Puno je problema koji su se jednostavno nagomilali. Ako bi svi čekali da se sve to riješi ne bi došli nigdje. Ne može se baš korak po korak…

 

Je li to poruka, da oko nove vlasti ne bi smijelo biti već vidjene bosanske političke tromosti?

 

- Da, apsolutno, posebno tamo gdje se vlade mogu formirati. Već imamo naznaka da će se to brzo dogoditi u nekim kantonima, pa to treba početi. Isto i na državnom nivou – Predstavnički dom bi se mogao formirati brzo, kao i državno Predsjedništvo, kao i predsjedništvo i parlament RS-a, tu se može brzo ići. I to treba da se desi u interesu svih gradjana.

 

Šta je sa najavama CIK-a o popunjavanju Doma naroda za koju kažu, da neće biti na temelju popisa iz 1991, već onog iz 2013.godine – kontra stavova SDP-a, Naše stranke, DF-a i drugih? Šta Vi kažete?

 

- Ja kažem da treba poštovati Ustav Federacije, a on je potpuno jasan. Valja još imati u vidu i da “Aneks sedam” još nije ostvaren, jer nije dovršen povratak izbjeglica. Ljudi izgleda rado zaboravljaju, a mislim da to do sada niko nije pomenuo kada se govori o popisu iz 2013.godine, da on još nije završen. Niko još nije publikovao zvanične brojke iz dijaspore. To znači, da se kao osnova za podjelu mandata ne može uzeti jedan popis koji nije završen. I to je, medjutim, posao za Ustavni sud, da se s time pozabavi.

 

 

Pravila igre

 

 

Ovdje u UN-u, hrvatski veleposlanik Vladimir Drobnjak kritizirao je način izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Čuje se da je u toku i kordinirani pritisak hrvatskih parlamentaraca u Strazburu, da se “slučaj Komšić” internacionalizira? 

 

- Ipak, ambasador Drobnjak je u UN-u čestitao novom Predsjedništvu BiH. A i gospodin Komšić je već boravio u Zagrebu. Hoću reći i da je Komšić izabran na isti način kao što je prije četiri godine izabran Dragan Čović. Uostalom, u posljednje 23 godine svi (članovi Predsjedništva BiH) su izabrani na isti način, bilo da je to Krešimir Zubak, koji je u svoje vrijeme dobio rekordan broj od nekih 360.000 glasova, ili neko drugi. Sada je predstavnik iz reda hrvatskog naroda dobio mnogo manje glasova. Došlo je do odliva mozgova i još traje curenje ljudi iz BiH, pa to svakako utječe. Medjutim, siguran sam je onog trenutka, kada je gospodin Čović objavio svoju kandidaturu on prihvatio pravila igre, a to su važeće ustavno uredjenje i aktuelni zakoni BiH.

 

Dio hrvatskog biračkog tijela u BiH kao i službeni Zagreb izgleda, ipak nisu zadovoljni tim pravilima igre?

 

- Moram da kažem da postoji ta neka ogromna frustracija kod Hrvata i to treba u budućnosti adresirati. No Hrvatima ne treba poklanjati ništa, već oni trebaju dobiti što god im pripada.

 

A šta je u tom kontekstu sa apelacionim postupcima gospodje Borjane Krišto? Oni se očito naslanjaju na pomenuti pritisak hrvatskih euro-parlamentaraca? Je li na pomolu nova kriza ili se to da riješiti?

 

High Representative Valentin Inzko (Photo - bh-news.com)

High Representative Valentin Inzko (Photo – bh-news.com)

- Ne znam, jer Ustavni sud još treba na tome raditi. “Slučaj Ljubić” i “slučaj Krišto” su slični. Hoću reći, da je OHR uvjek insistirao na poštovanju Ustava Federacije koji predvidja, da iz svakog kantona bude izabran po jedan predstavnik svakog naroda: po jedan Srbin, Hrvat i Bošnjak. Mi smo u našem uredu izradili jedno riješenje gdje smo kao uvjet za takav izbor predložili da se napravi (izborni) prag o procentualnom učešću – od jedan do dva posto stanovništva. To bi na primjer značilo, da bi u Goraždu trebalo biti 300 Hrvata, ako tamo ima 30.000 stanovnika.

 

Ali šta ako nema toliko Hrvata u nekoj općini?

 

- Onda bi taj broj otišao na drugo mjesto, recimo u Hercegovinu. Ako bi se taj prag povećao, recimo na šest posto, onda bi Bošnaci na primjer imali problema u livanjskom kantonu. Mislim da bi neko rješenje moglo biti – od jedan do dva posto, pri čemu princip “1-1-1” (sva tri konstitutivna naroda) ne bi smo smjeli zanemariti.

 

Nedostaje “urgentno stanje”

 

Šta kažete o zahtjevima da se koalicije formiraju bez SDA? Je li to samo reakcija nezadovoljstva oko neuspjeha SDA da se kroz vlast izbore s korupcijom i provedu EU reforme, ili se radi o nekom objektivnom stanju na terenu, pa se ne može drugčije?

 

- To je i jedno i drugo. Kod nekih je svakako prisutna reakcija protiv SDA. Drugi kažu da SDA ima 25 posto u sarajevskom kantonu, što je puno, jer je ona (tu) najjača stranka. Ali i oni drugi kažu da imaju 75 posto…

 

To su svi oni koji nisu glasali za SDA?

 

- Ovih 75 posto mogu nešto učiniti. Isto tako moramo objektivno kazati, da je SDA imala šansu 23 godine, da puno toga uradi i da birači znaju koliko je toga uradjeno, zar ne. Sjećam se kad prije dvije godine nije bilo vode u Sarajevu, a to je neshvatljivo za jedan glavni grad. Evo, mi danas razgovaramo u Njujorku, a ovdje je osam i više miliona stanovnika, pa mi recite kada ovdje je zadnji put nestalo vode? (Nikad!) U Bosni imamo i druge stvari koje su još gore. Bili su dakle izbori, narod je birao i pogotovo na kantonalnom nivou, bilo je dosta iznenadjenja. Možda ćemo u nekim kantonima vidjeti nove vlade – dobre vlade, a možda će vlade i propasti. Inače, u drugim zemljama gdje su se dogodile velike krize i ratovi, mnogo puta su se stvarale vlade nacionalnog jedinstva – da bi se krenulo naprijed.

 

A da li ovo postizborno stanje u BiH doživljavate kao ambijent za formiranja vlade nacionalnog jedinstva?

 

- Ne, to bi u nekom idealnom slučaju i u nekoj idealnoj državi, bila idealna varijanta. Medjutim, ja mislim da neke stranke u BiH to ne žele…

 

Koje?

 

- Pa, recimo ove gradjanski orjentirane stranke žele da zajedno formiraju vladu, da bi mogle da realiziraju programe koje te gradjanske stranke imaju, a ne da to bude neko s potpuno drugim ideološkim planovima. Sve je ipak moguće, ako se oni nadju negdje. Važno bi bilo, a to sam naglasio i uVijeću sigurnosti, da se nekako usvoji – osjećanje urgentnosti (sense of urgency). Jer, što god rade EU, medjunarodna zajednica, (Medjunarodni) monetarni fond (MMF), što god rade te (strane) vlade, dosta puta je to dobro. Ali, izostaje to osjećanje urgentnosti.

 

Šta to znači u svakodnevnoj praksi?

 

- Pa evo, u BiH je usvojena strategija ruralnog razvoja, ali seljaci me zovu i kažu: Incko, gdje je tu dodatni krompir koji je porastao zbog te strategije? Imamo znači strategiju o razvoju sela – ali gdje je taj ruralni razvoj? Ljudi žele da se sve radi brže.  U Njujorku sam razgovarao sa ambasadorom Latvije koji mi je pričao kako su oni, kada su dobili rok, da oko prijema u NATO, nešto završe za šest mjeseci – oni sve to završili za šest nedjelja.

 

Zašto u Bosni toliko kasne? Namjerno ili … ?

 

- Recimo ovo oko evropskog procesa, to ide u dobrom pravcu sa ovih 3300 pitanja – na njih smo dobili odgovore, a tu je i 600 novih pitanja. Ali, Srbija je na svoja pitanja poslala odgovore za 40 dana, a Hrvatska je to odradila, mislim za 60 dana. BiH je za to trebalo 14 mjeseci. No i to je napredak. Gradjani su, dakle ti, koji žele da se to uradi brže, inače će ljudi ubrzano odlaziti.

 

OKVIR: Obnovljeni interes 

 

- U Vašingtonu sam imao dobre razgovore u Ministarstvu vanjskih poslova (State Department). Iznenadilo me je koliko je veliki interes za BiH u Nacionalnom vijeću za sigurnost (National Security Council) u Bijeloj kući. Tamo je zamjenica predsjednika Vijeća, Džona Boltona (John) – gospodja Mira Rikardel (Ricardel); njen pokojni otac Petar Radjenović u Ameriku je emigrirao iz Vareša. Takodjer sam u Bijeloj kući razgovarao s jednim visoko rangiranim dužnosnikom koji je svojevremeno radio u OHR-u, u doba Mihaela Štajnera (Michael Steiner). Tako da, tamo imamo ljude koji dobro poznaju BiH.

OKVIR: Pet minuta za Bosnu

 

Upitan da komentira susret Putina i Trampa (Trump), ovog proljeća u Helsinkiju i naznakama o nekoj “novoj Jalti” (crtanju novih karata na Balkanu) o čemu se govori u diplomatskim kuloarima, visoki predstavnik naveo je, da je iteres Moskve za BiH sve veći.

 

- Moram da kažem da Putin radi “dobar posao”. On se, već osam puta sastao s predsjednikom Dodikom, a ministar Lavrov se snjim sreo tri puta za 15 mjeseci. To je s njihovog stanovišta dobar posao, jer imaju pravo na to. Mislim da bi zapadne države morale imati pet minuta mjesečno za Bosnu i Hercegovinu. To važi i za Amerikance, jer BiH je američka beba i, kako smo to prošli put rekli – američka zaostavština. Za Evropu je pak, Bosna evropska država. Ako Putin može pokazivati brigu o BiH, onda bi se isto moralo desiti i sa zapadnim zemljama. To bi proizvelo neke dobre rezultate i možda zaustavilo odlazak mladih ljudi na Zapad u tolikoj mjeri, kaže Incko.

 

OKVIR: Rok trajanja OHR-a 

 

Znate da nisam od onih koji to zagovaraju, ali kako odgovarate kritičarima OHR-a, koji bi što prije da vam vide ledja: Ima li visoki prdstavnik svoj rok trajanja u BiH?

 

- Odgovorio bih na to pitanje na slijedeći način: Savezničke snage su bile u Njemačkoj 45 godina i ona je za to vrijeme imala ograničeni suverenitet. Naravno, to nije cilj, ali evo i na Kipru imate UN mirovnjake već više od 50 godina. U mojoj rodnoj Austriji savezničke su snage bile deset godina. Odgovorno tvrdim da je prisustvo stranaca dosta puta pozitivno i korisno. Zamislite Njemačku bez savezničkih snaga 1945.godine. Saveznici su joj vratili demokratiju, jer Hitler je bio ukinuo. Oni su se pobrinuli da ne bude više nacizma u Njemačkoj. Stranci su pokrenuli nirbersške (sudske) procese, jer Njemci nisu imali snage za to 45-te godine. Saveznici su pokrenuli i Maršalov plan za obnovu zemlje. Što se odlaska visokog predstavnika iz BiH tiće, to je u biti vrlo jednostavno realizirati. Treba samo ispuniti “pet tačaka i dva uvjeta” (“5+2”) kako se završila naša misija. Dakle, nakon dogovora o stabilizaciji i asocijaciji sa EU, tu je onaj drugi uvjet: dobiti “pozitivnu ocjena o političkoj klimi u BiH”. Tu je i vladavina prava. Budimo iskreni, da li postoji vladavina prava u BiH?

 

Daleko je mirna Bosna

 

Ali, zašto onda, zbog vladavine prava OHR nije drukčije reagovao na izborne kradje u BiH? 

 

- Vi znate da medjunarodna zajednica u BiH već deset godina ima pristup i filozofiju – lokalne odgovornosti (“local ownership”). To se sad polako mjienja u pravcu, da možda treba opet imati drugi pristup. Ako domaći akteri nemaju tu vrstu odgovornosti onda možda treba prizvati neki novi prilaz medjunarodne zajednice, kao što smo imali. Vidite šta se dogodilo u Albaniji, tamo je (premjer) Edi Rama napisao pismo u Brisel i zatražio savjetodavnu pomoć i monitoring na području pravosudja. To znači nije sramota, ali to mora uvjek biti ograničeno. Ja bih isto tako htio da idem kući što brže, ali htio bih iza sebe ostaviti ono što narod kaže mirnu Bosnu. Vidjeli ste medjutim, da u Vijeću sigurnosti UN-a mnogo država misli da taj trenutak još nije došao.

 

Short URL: http://webpublicapress.net/?p=30246

RSS Kosovo

  • An error has occurred, which probably means the feed is down. Try again later.
Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2019 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes