propecia yahoo answers

Home » ARCHIVE, UN NEWS » UN Lavrov – Kriza Oko Nas

UN Lavrov – Kriza Oko Nas

Press conference held by Sergey Lavrov, Minister for Foreign Affairs of the Russian Federation UN New York 19 January 2018 (UN photo by Mark Garten)

Daniel Serwer photo by Erol Avdovic (Webpublicapress)

 

Press conference held by Sergey Lavrov, Minister for Foreign Affairs of the Russian Federation UN New York 19 January 2018 (UN photo by Mark Garten)

Press conference held by Sergey Lavrov, Minister for Foreign Affairs of the Russian Federation UN New York 19 January 2018 (UN photo by Mark Garten)

Erol Avdović (Deutsche Welle) United Nations, New York - Ne krive nas samo za Balkan, već i za uplitanje u Meksiko, a ja vjerujem i još ponegdje, rekao je ironično Sergey Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije odgovarajući na upit suradnika Deutsche Wellea (DW) u Ujedinjenim narodima u New Yorku, da prokomentira američke optužbe oko ruske uloge u jugoistočnoj Evropi.

 

Odgovarajući, koja je konkretno uloga Moskve na Balkanu, Lavrov je na UN konferenciji za novinare rekao, da su balkanske države “tradicionalni i bliski prijatelji” Rusije, jer kako je naglasio, neke od njih s Rusima djele i istu religiju.

 

“Ja ne vidim niti jednu drugu ulogu,” rekao je Lavrov u odgovoru za DW.

 

 

Različita vidjenja

 

Ali, Amerikanci ruski – balkanski angažman posmatraju i u drugom kontekstu, posebno kad se radi o geostrategiji. Zato sve češće, ruski humanitarni Centar u Nišu objašnjavaju kao neprihvatljivo vojno prisustvo nadomak osjetljivih NATO granica.

Američka zabrinutost kulminirala je sredinom prošle, 2017.godine, kada je pomoćnik zamjenika državnog tajnika za Evropu i Evroaziju, Hoyt Brian Yee, zadužen i za zapadni Balkan, u Kongresu rekao da Sjedinjene države nisu toliko zabrinute šta pomenuta ruska baza, nadomak Kosova – predstavlja danas. Ali, jesu “šta bi ona mogla postati” sutra, ako Rusija dobije ono što traži od Srbije, jednu vrstu specijalnog, zaštićenog statusa, uključujući i diplomatski imunitet za svoj  personal u Nišu.

Osvrčući se na naše pitanje, šef ruske diplomatije, u nastavku je prokomentirao rad njihove baze u Nišu. Podsjetio je i da je Centar osigurao pomoć mnogim zemljama, “ne samo u Srbiji, već i Crnoj Gori i, čak još i više, prema zapadu”.

 

“Mislim da tamo radi osam Rusa i deset Srba kao personal. Oni vrše monitoring situacije kad je rječ o iznenadnim stanjima i, kad su u pitanju katastrofe ili prirodne nepogode. Pomažu da se to ublaži; gase požare i šalju tamo specijalnu avijaciju”, naveo je Lavrov za DW.

 

 

“I pored toga, američki ambasador u Beogradu javno je tražio od srbijanskog vodstva da ne potpišu nikakav ugovor o povoljnostima i imunitetu osoblju ovog Centra. Tražio je javno, jer navodno, taj centar je špijunsko gnijezdo”, rekao nam je Lavrov, dovodeći u pitanje američke navode.

 

Primjetio je, da kada državljani drugih zemalja članica NATO-a, obavljajući zajedničke vježbe u Srbiji traže takvu zaštitu i imunitet, “to se uopće ne dovodi u pitanje”, te da je to, “politički neutemeljeno”.

 

 

Veliki problem

 

 

Daniel Serwer photo by Erol Avdovic (Webpublicapress)

Daniel Serwer photo by Erol Avdovic (Webpublicapress)

No, Daniel Serwer, profesor na John Hopkins Visokoj školi za vanjsku politiku u Washingtonu i dobar poznavalac prilika na Balkanu rekao je za DW, da ruski Centar na samoj granici NATO-a (Bugarska) nije beznačajan, jer Srbija se izjasnila za evropsku budućnost.

 

U Washingtonu se često mogu čuti prigovori kako Rusi “nemaju dobre namjere”, kada je riječ o evropskom putu država zapadnog Balkana, te da nastoje poremetiti taj sveprisutni EU trend.

 

Komentirajući i naoružavanje Srbije avionima tipa Mig-29, te osjetljivo poslovanje ruske baze na jugo-istoku Srbije, Serwer kaže da je taj “humanitarni centar” sada u prvom planu američke zabrinutosti:

 

“To je veći problem od ruskih Migova. Članice Evropske unije  ne ugošćuju ruske baze, a ova u Nišu sasvim načisto ima dvojnu upotrebu (vojnu i civilnu)”.

 

“Volio bih da živimo u svijetu gdje to ne bi bio problem, ali s Putinom na vlasti i s Rusijom koja izaziva Evropu u više različitih arena – to je veliki problem”, naveo je Serwer za DW.

 

 

Optužbe s razlogom

 

 

Obrazlažući dalje ulogu Rusije na Balkanu, ministar Lavrov je prigovorio kako se Rusija “okrivljuje svugdje”. A što se se Srbije tiče, “ona se okrivljuje za sve što se dešava na Balkanu”.

 

“Evo, Crna Gora je (tek) sada prestala spominjati ruski trag u dogadjajima oko kojih su bili toliko vokalno zabrinuti (Pokušaj državnog udara i atentata na Mila Djukanovića prošle godine za šta se sumnjiče i ruski i srbijanski državljani – op.aut.). No, vjerujem da će doći do otrježnjenja”, kazao je Lavrov, ne nudeći više detalja o dogadjajima u kojima su, u Podgorici, već utvrdjene neke sudske činjenice.

Pitanje ruskog centra u Nišu, insistira Serwer, neće tako lako biti skinuto s dnevnog reda u Washingtonu. On navodi, da ruska baza na srbijanskoj teritoriji – može Srbiju, čak “diskfalikovati iz članstva za EU”.

 

Ruski Migovi poklonjeni srbijanskoj vojsci manje su važni, ne samo zato što su “zastarjeli i neupotrebivi”, navodi ovaj akademik i bivši američki diplomata:

 

“Pravo pitanje se tiće političkog i sigurnosnog saveza, a ne nekoliko primjeralka (vojne) opreme”, kaže Serwer za DW.

 

 

Kongres i “Dayton 2″

 

 

Podsjeća i da nedavni zahtjev američkog Kongresa upućen Pentagonu (Američko Ministarstvo odbrane), da u roku od 180 dana dostavi izvještaj koliko svaka zemlja zapadnog Balkana posjeduje ruskog oružja i vojne opreme – nije samo stvar američkog budžetskog planiranja za narednu godinu.

 

“To nije rutinski zahtjev”, tvrdi Serwer. “To se temelji na ruskom ponašanju u regionu i sklonosti nekih balkanskih političara”.

 

Sergey Lavrov and John Kerry at the UN Headquarters in New York talking to the Press after resolution on Syria was adopted on 18 December 2015 (Photo by Erol Avdovic - Webpublicapress)

Sergey Lavrov and John Kerry at the UN Headquarters in New York talking to the Press after resolution on Syria was adopted on 18 December 2015 (Photo by Erol Avdovic – Webpublicapress)

Obrazlažući šta bi trebalo dalje poduzeti, Sergey Lavrov, pak kaže:

“Potrebno je da na Balkanu suradjujemo, kao što smo suradjivali kad je dogovoren Dejtonski sporazum (1995), koji je još temelj za Bosnu i Hercegovinu. Ima još mnogo primjera gdje smo skupa sa našim zapadnim kolegama i drugim zemljama, uključujući Tursku suradjivali kako bi smo normalizirali situaciju u tom ili drugom djelu Balkana”.

 

Na koncu, odgovarajući na naše pitanje, šta misli o ideji, da se organizuje “Dayton 2”, kao što to predlaže američki kongresmen Mike Turner (iz Daytona u Ohaju), koji je od State Departmenta (Američko Ministarstvo vanjskih poslova), već tražio organizaciji nove konferencije za BiH pod tim imenom, Lavrov je izrazio nedoumicu, ali i ruske uvjete za to:

 

“Prvo nam je nužno saznati šta je on (Mike Turner) mislio s tim. Nisam čuo o tome. No, ako time trebamo opet pisati (novi) ‘Dayton’ – onda smo mi protiv toga. Vjerujem da Bosna ne bi izdržala takav izazov, jer bi smo tako iznova počeli da razbijamo njenu državnost”.

Short URL: http://webpublicapress.net/?p=29109

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2018 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes