propecia yahoo answers

Home » BALKANS » Ne mirotvorac već neznalica

Ne mirotvorac već neznalica

Erol Avdović (Photo by dr. Hajat Avdovic)

Erol Avdović (Photo by dr. Hajat Avdovic)

Piše Erol Avdović – NEW YORK – Ono po čemu bi Donald Trump mogao ostati upamćen, ako je vjerovati da u svakom zlu ima i zrnce dobra, može biti u tome da moguća pojava ovakvog američkog predsjednika u skoroj budućnosti rezultira procesom bržih ekonomskih i socijalnih, a onda i političkih reformi u Sjedinjenim Američkim Državama. Mogli bi nešto naučiti i iz pogrešne percepcije o Trumpovom globalnom pacifizmu kojg mu posebno pripisuju njegove pristalice – govoreći da on nije pokrenuo nijedan vanjski ratt poput njegovih predhodnika.

No istini je ipak bliže da SAD više ne uživaju svoj unipolarni trenutak, a uveliko je (nakon sjajne pobjede u Hladnom ratu) potrošen i “trijumfalizam” – prisutan u proteklih tridesetak godina od pada Berlinskog zida na ovamo. Na to upozoravaju svi ozbiljni američki povjesničari. O tome je još početkom dvijehiljadetih (2004.godine) pisao magazin “Foreign Policy, analizirajući tzv. “Papire opasne tendencije”[1]. Bilo je to doba ne u potpunosti efikasno potrošenog američkog vremena nakon ideološke pobjede nad rivalskim Sovjetskim Savezom (SSSR) u kojem su Amerike bile spremne slijediti mnoge zemlje, o čemu su također napisane mnoge knjige i studije sve do ove 2020.

 

Ali, ponajviše zbog Trumpa tog propuštenog “trenutka” dodatno će biti svjestan svaki novi i realni šef Bijele kuće: izostanak američkih intervencija ne dešava se dakle, samo zbog Trumpove miroljubivosti. Ali se zato veoma ubrzani pad amerićke meke moći[2] (“soft power” – na šta upozoravaju najveći eksperti iz ove oblasti) događa i zbog ovakvog poimanja međunarodne stvarnosti od strane ovog američkog predsjednika.

 

Kako će glasati Amerika

 

Uostalom, predsjednikovo pojavljivanje na verandi Bijele kuće odmah nakon što je na njegovo insistiranje pušten iz vojne bolnice Walter Reed na kućno liječenje iako je bio još inficiran kovidom i zarazan za druge – američki su novinari opet opisali kao njegov “Mussolinjev trenutak”. Kolumnista “New York Timesa”, Roger Cohen, ranije ove godine predsjednika je nazvao “fašistom u nastanku”. Dakako, vremena su se promjenila, pa je to što Trump insistira na lažnim (nemogućem) unilateralizmu (“Let’s make America great again”) u ovako povezanom multipolarnom svijetu gotovo je potrošeni romatičarsko-suverenistički pristup. To je status quo koji Ameriku gura unatrag uz mogući gubitak tradicionalnih evropskih saveznika, dok globalna konkurencija hita naprijed. Reklo bi se, da se uz nedovoljno obavještene, Trumpu najviše raduju oni koji u biti gaje i antiamerički sentiment.

 

Zato kada govorimo o američkim predsjedničkim izborima 3.novembra i o tome ko bi mogao biti bolji predsjednik Trump, ili Joe Biden ne možemo govoriti samo o anketama. U pravu su naime oni koji tvrde da su jedine tačne ankete one koje se objave nakon svih prebrojanih glasova – na dan završetka izbora. A to, ove, 2020.godine znači, možda i nešto dulji process prebrojavanja glasova, jer za razliku od 2016. i prošlih predsjedničkih izbora mnogo je onih koji ovaj put glasaju u odsustvu. Zbog pandemije koja je najžešće pogodila ovu zemlju, Amerikanci će, da bi izbjegli gužve na izbornim mjestima sigurno u rekordnom broju, glasati poštanskim kovertama.

 

Sudovi će imati posla

 

Neizvjesnost dolazi zbog toga što predsjednik Trump posijao sumnju u legitimitet tog izbornog procesa. Zakon mu to dozvoljava i, otuda već sada imamo dramatičnu eskalaciju u “nepoznatom” smjeru. On se upravo zbog glasanja preko pošte več poziva na “izbornu krađu”. Uostalom, je tako glasalo preko 20 miliona Amerikanaca i kad nije bilo zdravstvenih rizika, 2016.

 

Otuda bojazan da bi se sve moglo okončati na američkim sudovima. A onda možda i u Kongresu gdje se zbraja po principu jedna država – jedan glas. To znači i moguću – višemjesečnu izbornu agoniju. Ako se, u krajnjoj instanci, dogodi kongresno izjašnjavanje svih od 50 saveznih država, treba znati da republikanci, na svojoj strani imaju 26 “crvenih”, a demokrate 23 “plavih”, uz jednu neodlučnu američku državu.

 

Zato bi se moglo dogoditi, da 3. novembra uvečer, vjerovatno nemamo konačnog izbornog pobjednika. I to, ne zato, što neko od dva kandidata neće imati većinu glasova (minimum 270 potrebnih od ukupno 538 “electoral college” – elektoraalnih glasova / kolegija), već zbog toga što niko od kandidata neće odmah priznati izborni poraz. Ako se to dogodi, da poraženi čestita izbornom pobjedniku onda će ovi izbori ličiti na one, kad je republikanac George W. Bush putem sudske odluke 12. decembra 2000. godine i naknadnog prebrojavanja na Floridi, sa svega 537 glasova razlike pobjedio demokratu Al Gorea. Eto zato, “prebrojavanje” može ovaj put duže potrajati. Takva bi takva izborna “sapunica” između Trumpa i Bidena, kako se to najavljue, mogla potrajati, čak do prvog kvartala 2021.

 

Koliko je Trump bio zaražen

 

US president  Trmp addressing 75th Session of UN General Assembly on 22 September 2020 virtually from the White House (Photo by Erol Avdovic - WebPublicaPress from the UN Web TV / free image for education only)

US president Trmp addressing 75th Session of UN General Assembly on 22 September 2020 virtually from the White House (Photo by Erol Avdovic – WebPublicaPress from the UN Web TV / free image for education only)

Upravo je Trumpova naprasna odluka, po svemu sudeći protiv savjeta ljekara, da se iako zaražen virusom vrati u Bijeću kuću, “na posao”, još i uz javno paradiranje i demonstrativno skidanje zaštitne maske s lica – pojačalo nepovjerenje prema njemu. Ali, valja reći i da onima koji mu vjeruju – te primjedbe ništa ne znače. Ipak bi mu se to moglo politički obiti o glavu.

 

Nakon prve tv. debate sa Bideonom ankete su pokazivale, da 63 posto Amerikanaca vjerovalo kako ovaj predsjednik slabo “hendluje” – nekompetentno vodi Ameriku kroz ovu najveću zdravstvenu krizu u posljednih sto godina. Trumpa sada optužuju da je nenošenje maske postalo političko oružje njegove reizborne kampanje, zbog koje on plaća cijenu svojom bolešću i što je najgore – ne pokazuje odgovornost prema onima koji ga okružuju.

 

Nasuprot predsjedniku, preko 70 posto Amerikanaca i rekao bih skoro sto posto doktora (zdravstvenih djelatnika), vjeruje da je, uz socijalno distanciranje – maska najbolje zaštitno sredstvo. Biden je zbog toga sigurno politički profitirao. Učvrstio je i uvećao svoje vodstvo; u utorak (6.oktobra), on je, prema anketama “The Wall Street Journal-a” na nacionalnoj razini – vodio s 53 prema 39 posto, dok je prema CNN-u (isti dan) ta prednost bila čak 57 prema 41 posto.

 

Joe je ipak drugačiji od Hillary

 

Ovim izborima, uz sve ostalo, ipak dominira COVID-19. Zato ih je i nezahvalno uspoređivati s izborima 2016. Tada se predviđala sigurna pobjeda Hillary Clinton. Ove su godine svi puno obazrivili i izrazito rezervirani prema predviđanju ko će pobjediti; niko ne predviđa Bidenovu pobjedu s potpunom sigurnošću, iako je mnogi očekuju. Svi su mnogo oprezniji.

 

Uz sve, Joe Biden je drugačiji kandidat od Clintonove, rekao bih – pokazuje više respekta prema svim biračima, uključujući i one iz republikanskog tabora, kao i prema milionima, gotovo fanatičnih pristalica Bernie Sandersa.

 

Ipak, moglo bi se reći da je i mogao bolje voditi svoju izbornu kampanju. Osim što treba demantirati mnoge izborne laži o sebi, Biden, u naredne dvije sedmice, mora pokazati više agilnosti i uz sve zaštitne mjere zbog pandemije koju on, za razliku od Trumpa primjerno uvažava – obići više terena. Idealno bi bilo kad bi se pojaviou čak 10 tzv. “preokretljivih” (“swing states”), ili – u još uvjek neodlučnim državama, tamo gdje Biden održava malu većinu, ili minimalno gubi.

 

SWING STATES / PREVRTLJIVE DRŽAVE

 

Bidenu bi valjalo obići Arizonu, Kolorado, Floridu, Džordžiju, Ajovu, Mein, Mičigen, Sjevernu Karolinu, Ohajo, Pensilvaniju, Teksas i Viskonsin, što će svakako biti dodatni izazov za ovog 77-godišnjeg kandidata. Ali, morat će, jer onaj ko izgubi u Pensilvaniji, na Floridi, ili odskora u Viskonsinu – neće pobjediti 3.novembra.

 

Iako ne u potpunosti, Biden je već krenuo na tu turneju, pa sada imamo teatralno paradoksalnu situaciju. Naime, Donald Trump do daljnjeg, zbog bolesti morao ostati u karantinu Bijele kuće, dok njegov protukandidat, koga je predsjednik na sva usta optuživao, da se zbog straha od korone “zabarikadirao u podrum svoje kuće” – uz mjere opreza nastavio ovu kampanju na otvorenom krstareći Amerikom.

 

U međuvremenu, Trump ne bi bio Trump da nije odlučio da na svoju ruku krene “bolestan” na turneju. Uz sve, novinarima nije otkrio da se redovno testira ii da l je negativan na koronavirus. On je očito odlučio do kraja izborne kampanje neprestano okretati pedale svog izbornog bicikla.

 

Trump se plaši glasanja putem pošte

 

Ima indicija, jer to navode dobro upućeni američki mediji, da interne ankete u stožeru Trumpove kampanje, upućuju – da on gubi ove izbore. Ako još izostanu pomenuti sudski procesi, jer Biden odmah osvoji ubjedljivu većinu, recimo – preko 400 elektorata, ili se Trumpovo zdravstveno stanje pogorša, što naravno niko ne želi, dakle – ukoliko se dakle svi glasovi budu precizno prebrojali, onda će američka pošta i njen rad značajno doprinjeti izbornim rezultatima.

 

Zbog toga bih, ako mi dopustite sve ovo začinio s malo novinarskog cinizma: Izbore će odlučiti oni koji glasaju, ali i oni koji budu brojali glasove.

 

Na pitanje mogu li zamisliti Ameriku nakon eventualnog ponovnog izbora Trumpa, koga mnogi postavljaju kažem slijedeće: Teško, ali nisam jedini koji strahuje od te pomisli. Još četiri godine Trumpovog političkog medijskog spektakla, političkog “realityija” bez sadržaja značilo bi daljnju eroziju društvene odgovornosti, a sigurno i rast sve prisutnijeg pučkog siromaštva.

 

Dovoljno je samo prošetati ulicama New Yorka i vidjeti koliko je sada beskućnika i u kakvom su

Joe Biden US Vice-President (Wikipedia photo - for education only)

Joe Biden US Vice-President (Wikipedia photo – for education only)

stanju ti ljudi. Ali, tu mogućnost moramo prihvatiti i s njom se unaprijed suočiti. Na ovim izborima doista važi ona američka poslovica kako – “ništa nije gotovo dok ne bude gotovo” (Nothing is over until it’s over).

 

Dijelim bojazan američkih analitičara, novinara i historičara, koji tvrde, da ovdašnje demokratske institucije ne bi izdržale još četiri Trumpove godine. To bi se nažalost moglo projecirati i na medjunarodnom planu zbog znanog Trumpovog odnosa prema UN-u, NATO-u, ali i EU.

 

Pitanje reda i zakona

 

Tu je onda i pitanje općeg povjerenja. Među politički krajnje polariziranim Amerikancima, nakon hiljade Trumpovih laži, (kaje je uredno katalogizirao “The Washington Post”), poslije smišljenih manipulacija, na koncu i uz predsjednikovo svima vidljivo neznanje, koje on post-scriptum naziva “sarkazmom” – to je povjerenje palo na najmanju moguću razinu. Mnogo je onih koji ne vjeruju da je upravo Trump u stanju očuvati red ii mir u Americi nakon proljetnih i ljetnih sukoba koji su za pozadinu imali rasnu nejednakost i netrpeljivost. Njegova je politika okarakterisana kao doljevanje benzina na vatru.

 

Trumpov slogan “red i poredak” (“law and order”) kojeg je preuzeo od Richarda Nixona vjerovatno bi se pretvorilo u dodatno bezakonje, više rasnih, pa i ekonomskih i “klasnih” razlika, prem da u Americi klase, kao društvena kategorija nikad do sad nisu apostrofirane. Američki princip meritornosti i jednakosti svih pred zakonom, koji je uz poštivanje ljudskih prava u ovu zemlju do sada poput magneta privlačio najsposobnije ljude iz cijelog svijeta – time bi vjerovatno još mutirao u opći nepotizam i društvenu korupciju. Takvu Ameriku ne mogu, pa i ne želim zamisliti.

 

 

*

[1] Vidi: “Foreign Affairs” – izdanje September/October 2004; “Cold War Triumphalism: The Misuse of History After the Fall of Communism”,.Edited by Ellen Schrecker (https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/2004-09-01/cold-war-triumphalism-misuse-history-after-fall-communism).
To je naslov istoimene knjige na istu tematiku ii istog autora u izdanju The New Press, 2006. (“Trijumfalizam Hladnog rata: Zloupotreba historije nakon pada komunizma”).

Short URL: http://webpublicapress.net/?p=32719

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2020 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes