Obama i Erdogan Ne Sasvim Isto Oko Irana

Šta sadrži “novi” paket sankcija

Nove sankcije su usmjerene protiv svih banaka i financijskih institucija koje su uključene u trgovinu naftom sa Iranom. Na ovaj način se preduzeća širom svijeta nalaze pred odlukom ili prekinuti trgovinu naftom iz Irana ili trgovinske veze sa Sjedinjenim Državama.

To bi se moglo pojasniti na slijedeći način: Inozemna preduzeća koja se ne budu pridržavala novih strogih mjera vlade u Washingtonu moraju strahovati da će biti isključena iz američkog financijskog sistema. To se odnosi na sve inozemne banke koje posluju sa iranskom Centralnom bakom. Ovaj zakon trebao bi stupiti na snagu koncem juna.

Američki Kongres je sankcije usvojio još u decembru. No predsjednik Obama je sve do konca marta provjeravao da li su mjere koje je usvojio Kongres primjenjive i da li je ponuda naftom na svjetskim tržištima dovoljna i bez iranskog izvoza.sada se i on odlučio na sankcioni paket staviti pečat Bijele kuće. Birajući, kako to tvrde analitičari – izmedju mogućeg, ali vjerojatno ne prevelikog poskupljenja nafte i mogućih političkih konsekvenci za nedjelovanje, i to u izbornoj godini – Obama se odlučio na akciju. Mnogi su to dočekali i sa olakšanjem, jer nova runda sankcija Iranu – ipak je možda alternativa ratnom pohodu od čiji su konsekvenci strahovali ne samo države Persijskog zaljeva, već i svjetsko tržište nafte.

Hoće li i koliko nafta poskupiti

U priopćenju koje je izdala Bijela kuća pominju se doduše mogući problemi, ali, bar kad su poskupljenja u pitanju – nema naravno egzaktnih predvidjanja. No američki predsjednik je naglasio da vjeruje kako je opskrba naftom na svjetskim tržištima dovoljna i bez uzvoza iz Irana, javio je DW. Njemački radio o tome piše slijedeće:

“Obama je rekao kako je ponuda dovoljno velika da bi se mogle uvesti kazne protiv Irana bez straha da bi se time saveznicima Washinstona mogla nanijeti šteta. Zbog toga je američki predsjednik dao zeleno svjetlo za provedbu sankcija koje je u decembru usvojio Kongres.

Europska unija je još u januaru donijela odluku o zabrani uvoza nafte iz Irana. Ovaj embargo bi trebao stupiti na snagu 01. jula.

Ko će sve kupovati iransku naftu

Najveći uzvoznici iranske nafte su Kina, Južna Koreja, Indija, Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Grčka i Italija. Turska

Slažu se oko Sirije a oko Irana se još usaglašavaju - Erdogan i Obama - dogovor saveznika (Courtesy photo)

naftna kompanija Tupras saopćila je da smanjuje uvoz nafte iz Irana za jednu petinu. Trgovina naftom čini oko 70 posto iranskih prihoda, što je više od trećine svojih iranskih prihoda koji pritiću kroz izvoz nafte.

DW podsjeća kako SAD i druge zapadne zemlje još optužuju Iran da u okviru nuklearne programa radi na proizvodnji atomske bombe. I istraživanja Međunarodne agencije za atomsku energiju su rezultirala istim sumnjama. Iran međutim kategorički odbacuje ove optužbe i neprestano navodi da radi na razvoju atomskog programa u civilne svrhe.

Turska podržava Iranski nuklearni program

U medjuvremenu, turski premjer Recep Tayip Erdogan neočekivano je boravio u iznenadoj posjeti Teheranu gdje u izravnom susretu s predsjednikom Islamske Republike Iran Mahmudom Ahmedinedžadom podržao “pravo Irana na vlastiti nuklearni program”.

Premijer Erdogan je takođe upozorio da bi “eventualni napad Izraela na Iran prouzrokovao veliku katastrofu”, javila je Turska nacionalna televizija TRT. Turska ostaje pouzdani američki saveznik kad je riječ o rješavanju sirijske krize, dok Teheran ostaje načelu onih koji podupiru opstanak na vlasti sirijskog predsjednika Bashara El Asada.

Obračajući se novinarima koji su sa njim putovali u Teheran u premjerskom avionu – Erdogan je skrenuo pažnju da su iranski zvaničnici sa kojima je obavio razgovor “insistirali na izjavama da se nuklearne aktivnosti provode isključivo u mirnodopske svrhe, premijer Erdogan je dodao da bi izraelski napad na Iran doveo do katastrofe”, prenio je isti turski medijski izvor.

“Izjave Izraela da će napasti Iran je takođe raspirivanje katastrofe. To sam rekao i američkom predsjedniku Obami. Takav napad bi imao katastrofalne posljedice po region”, izjavio je premijer Erdogan.

Igre bez granica

Sve u svemu, političke igre, uz česti retorički vatromet oko iranskog nukleranog programa se nastavljaju. Sve se dogadja pred očima medija, koji samo svjedoče o čestom mjenjanju taktike u Teheranu i vodećim zapadnim metropolama. Primjetna konzistentnost ostaje nastavak stezanja obruča sankcija oko Irana uz stalne kalkulacije, kakav bi mogao biti globalni kontraefekat od njih po svjetsko godpodarstvo. Da li je takva politika – račun bez krčmara, pokazat će naravno neumoljivi barometar tržišta.