propecia yahoo answers

Home » INTERVIEW » Maria Fernanda Espinoza – UN jednakost za sve

Maria Fernanda Espinoza – UN jednakost za sve

Maria Espinoza Fernanda, President of 74 UN General Assembly (Photo by Halil Mula for Webpublicapress June 2019)

Maria Espinoza Fernanda s našim urednikom (Webpublicapress photo)

Maria Fernanda Espinoza u razgovoru s E. Avdovićem (Photo by Halil Mula for Webpublicapress WPP)

 

 

Maria Espinoza Fernanda, President of 74 UN General Assembly (Photo by Halil Mula for Webpublicapress June 2019)

Maria Espinoza Fernanda, President of 74 UN General Assembly (Photo by Halil Mula for Webpublicapress June 2019)

Razgovarao Erol Avdović – Maria Fernanda Espinoza je predsjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Ona je bivša ministrica vanjskih poslova i odbrane (u dva posebna mandata) Ekvadora. Skoro da bi joj odgovarao nadimak “čelična lejdi”, jer je u vrijeme obavljanja funkcije šefice odbrane svoje zemlje smijenila više generala u ekvadorskoj vojsci.

Rođena je 1964. u Španiji, nagrađivana je književnica (poetesa i esejista) i svakako će ostati upamćena po svom angažmanu u UN-u na ravnopravnosti žena.

U ekskluzivnom razgovoru za “Dnevni avaz”, prvom za jedan balkanski medij, predsjednica Generalne skupštine UN-a je rekla da je borba za tu ravnopravnost žena s muškarcima tek na početku.

- UN ima još mnogo posla, jer scenarij, brojke, kao pokazatelji nasilja prema ženama i djevojčicama, nisu dobri. Najoštrije se mora osuditi i prekinuti korištenje žena kao “oružja rata” – rekla je Espinoza, spomenuvši da loše primjere iz ratova, kao u Bosni i Hercegovini, treba svakom prilikom isticati kao lekcije koje se moraju naučiti.

I generalni sekretar UN-a je feminista 

Ustvrdila je i da su žene odlični mirovnjaci, sugerirajući da BiH i mnoge druge zemlje to ne bi smjele zaboraviti.

Naša sagovornica kaže da je njen apsolutni prioritet bio i ostao da se povrati ugled Ujedinjenih naroda i da se ova svjetska organizacija približi običnim ljudima. Espinoza ističe kako revitalizacija ili dugo zagovarane reforme UN-a idu ruku pod ruku s jačanjem multilateralizma.

Za Vas ovdje u centrali UN-a kažu da ste hiperaktivna čelnica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), pa je otuda valjano upitati hoćete li nakon isteka mandata nastaviti neke od inicijativa koje ste započeli?

- Istina je da sam na početku svog mandata obećala da ću iskoristiti svu svoju energiju da služim svim članicama UN-a, dakle jednako sve 193 zemlje. Potrošila sam neko vrijeme konsultirajući se s više od 100 zemalja članica i da definiramo prioritete i zajednički imenitelj, da – što bi se reklo – ujedinimo UN kuću. Tako sam došla do sedam prioriteta (multilateralizam, migranti i izbjeglice, jednakost spolova, kreiranje radnih šansi za sve ljude, pitanja klime i okoliša, prava ljudi s invaliditetom i pitanje svjetskog mira i sigurnosti – op. a.).To je dovelo do širokog konsenzusa među zemljama članicama. Rekla sam, to je to, jer smo dobili pedeset raznih mandata (zaduženja) da ispunimo pregovaračke procese, organiziramo konferencije, okupljanja na visokom nivou. Sve to, naravno, trebate dobro organizirati, jer morate ostati lojalni svom mandatu. Ali, naravno, morali smo se više koncentrirati na pojedina pitanja, kao što su klimatske promjene, migranti i izbjeglice, na sav taj, tako reći, pošteni posao u UN-u, jednakost spolova…

  • Dopisnik „Dnevnog avaza“ iz Njujorka u razgovoru s predsjednicom Skupštine UN-a - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba
    Dopisnik „Dnevnog avaza“ iz New Yorka, Erol Avdović u razgovoru s predsjednicom Skupštine UN-a (Photo by Halil Mula for Avaz.ba))

 Želimo obične ljude približiti UN-u  

Prava žena su ipak nekako ostala na vrhu te Vaše agende. Da li zato što pripadate profesionalnoj skupini političara ili se radi o ispravljanju dugogodišnje nepravde? Što je, zapravo, Vaš apsolutni prioritet?

- Pa to je svakako jedan od top prioriteta u koji sam uložila svu svoju energiju. Ali, na tom ostvarenju sam radila skupa sa zemljama članicama UN-a. Mislim da je to bio cilj, da se Ujedinjeni narodi naprave relevantnima za sve. To je bio naš organizacioni princip, cijele godine, da napravimo UN bliži ljudima. Ali, i da obične ljude približimo UN-u. Da osvježimo taj narativ o važnosti Ujedinjenih naroda i napokon važnosti multilateralizma. Da prenesemo poruku da je multilateralizam imperativ i da nećemo uspjeti bez njega…

Koliko ste uspjeli u tome, iza Vas je tek kratko vrijeme, manje od godinu? 

- Mislim da sam tome doprinijela, no sada je u rukama zemalja članica UN-a da kažu koliki smo napredak postigli. Ideja je, s obzirom na to da je predsjedavanje UN-om veoma kratko (godinu – op. a.), da se iza nas ostavi institucionalna memorija i akcija koje će dolazeći predsjednik nastaviti. Evo, počevši s organizacijom Samita o klimatskim promjenama, planiranog za ovaj septembar, na kome ranije utvrđenu cijelu sedmicu treba odraditi za pet dana, to je veliki izazov.

Sve to mi pripremamo: kako da se nađu najbolji metodi pregovaranja i modaliteti organizacije. Tako da, kada veliki broj svjetskih državnika dođe u Njujork, budemo spremni, da poguramo tu UN akciju. Upravo to je multilateralizam na djelu, u korist cijelog svijeta. A time se UN čini relevantan svima.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres) također važi za šampiona po pitanju jednakosti među spolovima, no jeste li zadovoljni općim doprinosom u UN-u, znajući da nije sve u brojkama uposlenih žena, već i u njihovim stručnim kvalifikacijama i stvarnom učinku? 

- Činjenica je da mi imamo generalnog sekretara koji je feminista i koji je to dokazao, jer je u veoma kratkom periodu (od januara 2017. godine) na neke ključne pozicije UN sistema imenovao upravo žene i uspio da uspostavi taj gender-paritet. Lično sam se angažirala veoma mnogo da se ta ravnopravnost uvaži u radu Generalne skupštine, osiguravajući prisustvo žena u donošenju odluka.

Ohrabrivala sam zemlje članice da imenuju žene za predsjedavajuće Generalne skupštine UN-a, da odaberu članove panela (foruma na kojima se odlučuje) visokog dijaloga. Naravno, ne radi se samo o optici, jer uspjeli smo u tome, da u ovoj kući više ne možete imati panele sastavljene samo od muškaraca. To više nije prihvatljiva poslovna kultura.

Žene donose kvalitet bilo kojoj raspravi 

Smatrate li da je to dovoljno jak uzor za primjer od Bosne do Bocvane?

- Da! Na ovaj način pokazujemo kako se treba voditi biznis (politika) unutar UN-a. A to jeste primjer za vanjski svijet, jer svuda, na svim meridijanima trebamo zahtijevati taj gender paritet. Znači, nije to samo radi optike, kako nas vide, već promjena koju treba zahtijevati u bilo kom scenariju. jer naprosto žene donose kvalitet bilo kojoj raspravi ili donošenju odluka.

Zato još radimo da povećamo učešće žena u mirovnim operacijama UN-a, da imamo više medijatora. Dokazano je da kad više žena učestvuje u mirovnim procesima, to je ekstremno uspješno.

Svakako da je taj Vaš angažman inspirativan, ali ovo mjesto, Ujedinjene narode, još proganja sjenka mirovnog neuspjeha u Bosni, kao što je to 1999. godine u svom izvještaju o Srebrenici priznao Kofi Anan (Annan). Prema podacima UN-a, u minulom ratu u BiH je silovano između 20 i 50.000 žena. Šta Vi kao žena, predsjednica GS UN-a, možete učiniti da se te lekcije primijene i da se historija ne ponovi. Svakako ne u regionu o kojem govorimo?

- Mislim da je fer biti zabrinut zbog toga i da upravo zbog toga imamo rezoluciju Vijeća sigurnosti broj 1.325, (koja poziva na uspostavu mirovne i sigurnosne agende za žene, bazirane i iskustvima rata u BiH – op. a.), koja je veoma posvećena da zemlje članice UN-a zaista implementiraju na nacionalnoj – državnoj osnovi.

Rezolucija 1.325 znači uspostavu institucionalnog kapaciteta, bolju javnu politiku, kako bismo se borili protiv svih formi nasilja, posebno u oružanim sukobima, jer znamo da su žrtve ratnih konflikata, kao što su žene i djevojke, najugroženija skupina, kao što ste to Vi upravo spomenuli. To je važno u okviru obaveza o odgovornosti i pravdi, kao i borbi protiv kulture nekažnjavanja u dotičnim situacijama…

Svako mora biti odgovoran u konfliktnoj situaciji 

U posljednjem izvještaju o seksualnom nasilju generalni sekretar UN-a je propustio navesti primjere iz BiH i sa Kosova i kroz to amplificirati univerzalnu lekciju o kojoj ovdje često govorimo. Šta kažete na to?

Maria Espinoza Fernanda s našim urednikom (Webpublicapress photo)

Maria Espinoza Fernanda s našim urednikom (Webpublicapress photo)

- Mislim da svako mora biti odgovoran u bilo kojoj konfliktnoj situaciji. Postoje institucije i (rezidualni – op. a.) mehanizmi koji će povesti računa o teškim prekršajima. Suočeni smo s konfliktima u mnogim krajevima svijeta, te zato u osnovi trebamo prizvati bazične principe UN-a i Povelje o UN-u, koja je veoma eksplicitna oko nekažnjivosti, za jačanje kulture mira, oko preuzimanja brige o žrtvama konflikta.

Imala sam prilike sresti neke od tih žrtava širom svijeta i razgovarati s njima. To je važno iskustvo za sve nas. Ovu debatu oko nasilja nad ženama u ratu pratim u UN-u, još od doba kada sam bila ministrica odbrane moje zemlje. Redovno sam dolazila na tu raspravu, pa razumije značaj svega toga. Nedavno sam se u Čadu srela s žrtvama “Boko Harama” i čula te priče.

A je li Vas neko zvanično pozvao u Bosnu i Hercegovinu?

- Ne, nije do sada…

Biste li voljeli otići u Srebrenicu? Za pretpostaviti je da bi Vas “Žene Srebrenice”, koje su se ovdje sastajale s generalnim sekretarima UN-a, Ananom, Ban Ki-munom (Ki-moon) i Guterešom – željele vidjeti tamo?

- Nisam još pozvana, ali ostajem otvorena za jedan takav poziv.

Niko, moćan ili slab, nije iznad međunarodnog prava  

 Svi koji su počinili masovna silovanja u Bosni, bez obzira na presude Haškog tribunala nisu odgovarali za svoja nedjela; niti jedan sud u Srbiji nije podigao optužnicu za masova silovanja u BiH ili na Kosovu. Šta Vi kao političarka koja ima globalnu moć i utjecaj možete učiniti da se odgovorni doista izvedu pred lice pravde?

- Uvjerena sam, naglašavam to – da je upravo borba protiv kulture nekažnjivosti jedna od uloga koje svi mi kao dio multilateralnog sistema imamo. Shvatila sam to ne samo sada kao predsjednica Generalne skupštine UN-a, već mnogo ranije, dok sam bila ministrica odbrane svoje zemlje.

Kada već imamo institucije moramo se dosljedno boriti za jačanje međunarodnog sistema pravila, a to znači vladavinu prava na internacionalnoj razini. To uključuje svakoga, jer niko, moćan ili slab, nije iznad međunarodnog prava. Nema, dakle izuzetaka.

 Migranti ostaju bolna tačka

- Veliko je dostignuće, da je u Marakešu (2018.) usvojen tzv. Globalni kompakt za migracije, kao neka vrsta mape puta koju bi sve zemlje koje se suočavaju s problemom migranata trebali koristiti. Taj sporazum pomaže implementaciju globalnih dogovora o izbjeglicama i migrantima.

U okviru GS UN-a na raspolaganju je Forum za preispitivanje (Migration Review Forum) praktičnih modaliteta koje zemljama članicama UN-a stoje na raspolaganju i to kao – primarna globalna platforma za saradnju država i vlada oko toga. Cilj je pomoći zemljama članicama UN-a da razviju njihove vlastite politike i tako dati podršku realizaciji sporazuma iz Marakeša – za bolje razumijevanje fenomena migracija danas.

Tu je, naravno, i isticanje važnosti organizovane pomoći i zaštite izbjeglica, kao obaveze koju međunarodna zajednica treba solidarno podijeliti.

Samo 20 zemalja s predsjednicama na čelu 

- Radimo veoma mnogo s posebnim UN forumom “UN Women” na tome da se zaustavi diskriminacija i nasilje prema ženama. Iduće, 2020. godine, spremamo se proslaviti neke važne datume. Već sam naimenovala Specijalnu savjetodavnu grupu za ravnopravnost spolova, s veoma jakim ženama i njihovim biografijama iz svih dijelova svijeta.

U toj skupini imamo predstavnicu iz Hrvatske, njihovu ministricu vanjskih poslova (Marija Pejčinović-Burić). Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je već bila moj gost ovdje u UN-u na samitu pod nazivom “Women in power” koga sam organizirala za žene predsjednice iz raznih državnih regiona.

Koliko je zapravo malo žena na vrhu političke piramide pokazuje činjenica da, iako je omjer žena i muškaraca na svijetu otprilike pola-pola, od svih 193 zemlje članice UN-a, samo je 20 zemalja kojima su na čelu žene. Pozvala sam ih sve na jedno mjesto jer sam željela da one podijele svoje lično iskustvo s mlađim liderima.

Nadam se da će to okupljanje u budućnosti postati praksa u UN-u.

Short URL: http://webpublicapress.net/?p=31149

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2019 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes