propecia yahoo answers

Home » ARCHIVE, INTERVIEW » Amerikanci Eglezi i Turci još brinu o Bosni u UN-u

Amerikanci Eglezi i Turci još brinu o Bosni u UN-u

 

High Representative for Bosnia and Herzegovina Valentin Inzko (UN Photo/JC McIlwaine)

High Representative for Bosnia and Herzegovina Valentin Inzko (UN Photo/JC McIlwaine)

Razgovarao: Erol Avdović — Visoki predstavnik Valentin Inzko u maju je imao redovne konsultacije sa predstavnicima američke administracije u Washingtonu o naporima da se ubrza put Bosne i Hercegovine ka evroatlanskim integracijama. U ekskluzivnom intervju za “Avaz” (Webpublicapress) Visoki predstavnik posebno je istaknuo susret sa predsjedavajućim Helsinškog komiteta u američkom Senatu, republikancem Rodžerom Vikerom (Roger Wicker).

I prema navodima iz Vikerovog ureda – Incko je govorio o važnosti kredibilnog angažmana SAD u BiH, kako bi BiH “ostvarila svoj vlastiti napredak” ka EU. Inzko je boravio u Vašingtonu u danima kada je u Senatu organizovana posebna rasprava o negativnom utjecaju Rusije na Balkanu. Utjecaj Moskve, kako je rečeno sastoji se u nastojanje da destabilizira region i najvidljiviji je u Srbiji, ali isto tako u Makedoniji i BiH. Kako se tvrdi u priopćenju iz Vikerovog ureda (objavljenoj na webstrani na kojoj je, uz tekst i fotografija senatorovog susreta sa Inzkom) – rusko uplitanje te vrste na Balkanu posebno ohrabruje Dodika da nastavi sa “secesionističkom agendom” u RS. Otuda smo i krenuli s našim razgovorom sa Visokim predstavnikom u BiH.

Zašto ste odabrali susrete sa republikancima i šta je to što zabrinjava Amerikance najviše kad je Bosna u pitanju?

INZKO -Sa republikancima sam se sreo iz očiglednih razloga. Oni su trenutačno na vlasti. Medjutim, senator Viker, kojeg sam takodjer posjetio, je bio prije dvije godine, 11. jula, na komemoraciji u Srebrenici, kad je napadnut predsednik srpske Vlade Aleksandar Vučić. On zna sve o Bosni Hercegovini. Viker je sa (bivšim) predsjednikom Klintonom (Bill Clinton) putovao u Bosnu i to je ujedno najljepši primer, kako jedan republikanac saradjuje sa demokratom Klintonom. Neke stvari su ipak iznad stranačkih interesa. Amerikancima su to recimo vanjska politika i Bosna i Hercegovina. Tako i treba da bude. Bio sam i sa šefom kabineta predsjednika Klintona, u njegovoj fondaciji – direktorom za vanjsku politiku Ami Desaiem.

Kongres još brine o BiH

 

Ima li BiH uopće na Agendi u Washingtonu?

INZKO – Na svjetskoj sceni kao da postoji takmičenje konflikta i BiH, u tom smislu nije prva na dnevnom redu – i to je dobro. Medjutim, u američkom Kongresu, kod senatora i kongresmena postoji još uvjek odredjen interes za zemlju, u kojoj su Amerikanci zaustavili rat. Mogu čak reći da je u Savjetu za nacionalnu sigurnost (u Bijeloj kući) interesivanje bilo izuzetno.

Kongresna priopćenja govore da je u Senatu bilo riječi o sankcijama Dodiku. Imaju li, Dodikovi lobisti u Vašingtonu uopće šanse, jer najavljuju početak procesa njihovog podizanja? 

INZKO – O tom podizanju sankcija ništa nisam čuo, ali jesam, jedino to, da je teško ili, čak teže ukinuti nekome sankcije, nego što ih je nekome uspostaviti.

Kako to da je Dodik od “nade Zapada” sada postao nada Istoka?

High Representative Valentin Inzko (Photo - bh-news.com)

High Representative Valentin Inzko (Photo – bh-news.com)

INZKO – Da, bio je nada Zapada, jer on je veliki politički talenat. Tu nema dileme. Bio je za izručenje Karadžiča i Mladića, priznao je na televiziji da se u Srebrenici dogodio genocid. On svakako sam određuje svoju budućnost i, sam odlučuje u kojem pravcu koristi svoje talente.

Amerikanci su zabrinuti, jer Moskva, osim što je instrumentalizirala Dodika nastavlja destabilizirati BiH i Makedoniju i preko svojih proponenata u Srbiji: Kako se BiH može odbraniti od tih negativnih utjecaja?

INZKO: Razni uticaji postoje i uvjek će postojati. Vazno je medjutim da svaka zemlja ima svoje stavove I aktivnu vanjsku politiku.

Koga još zanima BiH u UN-u, koja je ovih dana proslavila 25 godina punog članstva u Svjetskoj organizaciji, ali i 20 godina mira?

INZKO – Razgovarao sam sa jednim brojem ambasadora, ali je jasno da se baš u New Yorku, u UN-u već dugo bave s toliko velikim brojem problema, da za “manje” nema vremena, ili postoji samo ograničeno vrijeme. Ali, Amerikance uvjek interesuje BiH, takodjer Engleze, Turke, u suštinin sve, kojima mir u svijetu, pa i na Balakanu nesto znači. Zanimljivo da za BiH postoji interes kod jednog broja geografsko (udaljenih i) manjih zemalja.

Zašto se niko od diplomata u UN-u ne uhvati konkretnije za neki gorući problem u BiH posebno kad su u pitanju oni hronični problemi u poput Mostara ili novog izbornog zakona?

 

Ruski utjecaj

 

INZKO – U suštini, Mostar mnogi uvjek iznova pominju, medjutim, kao sto sam rekao, ima previše problema u svijetu, pa politika troši svoj kapital na drugim područjima. No, mislim da je to greška. Posebno Evropske zemlje moraju se više brinuti o pitanjima na svom kontinentu. Inaće će nam se desiti još jedna Makedonija.

U Vijeću sigurnosti UN-a su Vas opet svi podržali osim Rusije?

INZKO – Da, rezultat je opet prema očekivanju. To je postao standard i ja poštujem činjenicu, da Rusija pokazuje svoje nacionalne interese. Vidjeli ste da sam prvo izrazio saučešće povodom smrti izuzetnog ruskog diplomate Vitalija Ivanoviča Čurkina, jer je to za mene bila prva prilika; on je bio i specialni izaslanik za bivšu Jugoslaviju predsjednika Ruske Federacije. Želio sam tu činjenicu javno konstatirati.

Ali, zbog čega je Moskva isključivo na strani RS-a, a ne želi da osudi separatističke tendencije u tom bh.entitetu?

INZKO – To morate da pitate Ruse. Zvanično oni su uvjek podržavali teritorialni integritet BiH. A ne smije se zaboraviti da su odigrali i konstruktivnu ulogu u Dejtonu.

Dodik često odlazi kod Putina; treba li Bakir Izetbegović razbiti taj eksluzivitet i tražiti da se i on sastane sa ruskim liderom? 

INZKO – Svakako. Izetbegović treba da putuje takodjer u Moskvu, kao što turski ambassador treba da se pojavljuje u Banja Luci. A on to već i radi.

Za razliku Amerikanaca – Izetbegović kaže da Rusija nema destabilizirajuću politiku na Balkanu i da je čak pozitivno djelovala na Dodika!?

INZKO – Čuo sam i ja da su Rusi pričali sa Dodikom. Sve što je dobro za BiH, u principu podržavam.

Ali čini se da je bošnjački član Predsjedništva bez vlastite inicijative i da samo stoji iza turskog predsjednika Erdogana u fazi novog otopljenja izmedju Ankare i Moskve?

(INZKO) Podržavam i kontakte na nivou tri predsednika: Erdoana, koji je bio baš ovih dana u Vašingtonu, Putina I Trumpa. Sta god je dobro za Bosnu I Hercegovinu, drago mi je. Politicki, ali I ekonomski.

 

London i “Dayton 2”

U Londonu bi se 2018. trebao održati veliki samit o Balkanu: O

alentin Inzko, High Representative for Bosnia and Herzegovina, briefs the Security Council on the situation in that country. 18 May 2017, UN, New York (UN Photo by Manuel Elias)

Valentin Inzko, High Representative for Bosnia and Herzegovina, briefs the Security Council on the situation in that country. 18 May 2017, UN, New York (UN Photo by Manuel Elias)

 

kakvoj se stvarno konferenciji radi?

INZKO – Bio sam u Londonu prije nekoliko nedelja i imao razgovore u Domu lordova i Minstarstvu vanjskih poslova (Foreign Office). Britanci (i pored svih unutračnjih problema – op. E.A.) žele da veoma ozbiljno i dubinski pripreme konferenciju Berlinskog procesa, koja će se uskoro održati u Trstu — oko konferencije, koja treba da da se održi iduće godine u Londonu. 

Je li moguće da se to pretvori u neki “Dejton dva”, s obzirom da Rusi ne žele raspakivanje Dejtonskog sporazuma – jer čini se da sporazum idealno odgovara njihovoj strategiji na Balkanu?

INZKO: Za “Dayton 2” baš i nema puno apetita i političke energije. Svakako bi se “Dayton 2”, ako bi do njega uopšte došlo — morao dobro i dugoročno pripremiti.

Nakon Vašeg posljednjeg izvještaja u UN-u Željka Cvijanović Vas je optužila da “godinama pričate istu priču protiv RS-a i branite svoje i promašaje politike ljudi koji stoje iza Vas“. Pa Vas pitam – koji to ljudi stoje iz Vas gospodine Inzko?

INZKO – Tačno je i djelimična je istina da godinama pričam isto, a vjerojatno se neke situacije ponavljaju, recimo priča o osporavanju uloge Ustavnog Suda BiH. Pa, moram o tome da pričam ponovo i ponovo. Želio bi zaista da se stvari rešavaju, a ne da se ponavljaju.

Ko stoji iza mene je dobro pitanje. Vjerojatno su neke države u PIC-u (Vijeće za implementaciju Dejtonskog mirovnog ugovora) do neke mere zadovoljne s mojim radom, inače ne bi bio na ovoj funkciji tako dugo. S druge strane, neki domaći političari produžuju na neki paradoksalni način moj boravak u BiH.

 

Medjunarodni propusti

 

Ipak, mora se postaviti pitanje i gdje je medjunarodna zajednica zakazala u BiH?

INZKO – Sigurno da snosimo ogromnu odgovornost. Medjunarodna zajednica jeste zaustavila rat, ali možda je trebalo više akcenta polagati na pomirenje, kao izmedju z Francuza i Njemaca, Njemaca i Poljaka i na kraju krajeva, Njemaca i Izraelaca. Drugo područje je edukacija, a jedno od glavnih sigurno je i vladavina prava. To su neke oblasti gdje smo trebali biti prisutniji.

Da li međunarodna zajednica kao što tvrde u RS, od BiH pravi “projekat na nerealnim osnovama”? Hoće li Bosanci smoći snage i kada da uzmu stvar u svoje ruke?

INZKO – Mladi i žene (Bosanci i Bosanke – op. E.A.) što brže trebaju preuzeti vodeće uloge u državi. Na kraju krajeva, u svemu što se dešava, posljedice će snositi prije svega buduće generacije. Evo, recimo kad je zaduženje ili neefikasno vladanje u pitanju – a, o tome mladi nisu (dosad) odlučivali, ali mogu platiti dosta visoku cjenu.

Evo vidite, baš u Austriji ministar Sebastian Kurz je preuzeo predsedništvo jedne vladajuće partije (Austrijske narodne stranke), a ima tek 30 godina. Da ne pominjem Francusku (Emannuel Macron) ili Kanadu (Justin Trudeau), koje imaju vrlo mlado rukovodstvo. Krajnje je vreme da u BiH mlade generacije preuzmu više odgovornost. Ali oni trebaju biti mladi i svom duhu, a ne samo po godinama.

 

Kad će Bosna u EU

  

Čuo sam neke veoma mjerodavne diplomate u UN-u kako govore da će BiH za 14 ući u EU; da li Vi imate slične prognoze i da li to zavisi samo od napretka u BiH? Koja je najveća opasnost da se to ne dogodi?

Valentin Inzko visoki predstavnik u BiH (Photo - OHR/Courtesy photo 2011)

Valentin Inzko visoki predstavnik u BiH (Photo – OHR/Courtesy photo 2011)

INZKO – To doista prvo zavisi od napretka u BiH. Ja sam uvjek bio za brzi kandidatski status, a za kasnije članstvo, kad se steknu uvjeti za to. Mislim, medjutim, da bi EU morala na Balkanu biti kreativnija. Četrnaest godina je prošlo od Solunske konferencije, kad je balkanskim zemljama obečana evropska perspektiva. Znači, ako do članstva treba čekati još jedanput 14 godina, to znači da su gradjani onda morali čekati punih 28 godina. Naravno da niko nece tako dugo da čeka. Samo u poslednje tri godine 100.000 gradjana je otišlo iz BiH. Oni žele EU odmah iseljavaju se u Njemačku, Austriju, Švedsku i druge zemlje. Ne žele da čekaju cjeli život. Znači, treba stvari ubrzati i pokazati vise fleksibilnosti.

Vlasti u BiH su obećale 100.000 novih radnih mjesta. Pratite li koliko je od tog obećanja ispunjeno – ili se radi samo o izbornim sloganima, konkretno od strane vladajuće SDA? Jesu li te brojke u BiH uopće realne?

INZKO – Broj nezaposlenih zaista pada, mada je I dosta naroda otišlo. Uprkos tome sto točnih podataka nemam, broj zaposlenih raste. Osječa se I na terenu neka aktivnost. Ali trebale bi rasti I produktivnost I posle toga posledično i plate. Ali, sve to treba da se ubrza, i sve što raste mora rasti sa većim koracima. Ljudi ne žive u buducnosti, nego danas. 

 

Bosna kao normalna zemlja

  

Hoće li onda OHR ostati u BiH sve do samog ulaska zemlje u EU?

INZKO – To pitanje ovisi o drugom uvjetu “agende 5 + 2” tzv. “Pozitivne procjena političke situacije i punog ispunenja Dejtona”. Procjenite sami! A Proces je dug. Evo, na Kipru, znači u EU, već 50 godina borave mirovne snage UNFICYP. Njemacka je čak 45 godina imala ograničen suverenitet. Zašto bi onda morali biti nervozni zbog prisustva OHR-a u BiH. Naravno, na osnovu konkretnog napretka, poslje odredjenog vremena monitoringa, treba zatvoriti OHR. No, to nije do mene. O tome odlučuje PIC.

Nadam se, ipak, da će se dogoditi brzo, da Bosna i Hercegovina sa svojim talentovanim i srdačnim ljudima uskoro bude jedna fina i normalna zemlja.

Znajući da iza Vaših apela više nema “batine” Bonskih ovlasti, bojite li se da Vas političari u BiH ne čuju dovoljno?

INZKO – Uvjek je treba prvo pričti na fin način. Bonska ovlaštenja su tek na kraju.

Nećete valjda reći da s ovakvim PIC ta ovlaštenja de-facto još postoje?

INZKO – Postoje, apsolutno postoje – kao instrument, ali se trenutačno ne koriste. To bi moglo da se mijenja, ali opet u skladu s politikom medjunarodne zajednice. Ja sam osobno za nešto robustniji pristup, ali o tom drugi put.

*

 

Short URL: http://webpublicapress.net/?p=28057

Generated image
Image and video hosting by TinyPic
Generated image

FEATURED VIDEOS

FLICKR PHOTO STREAM

© 2017 WebPublicaPress. All Rights Reserved. Log in - Designed by Gabfire Themes